Iako raste na brojnim područjima, od rubova šuma do sunčanih padina, malo ko zna koliko su drenjine bogate hranjivim tvarima i koliko mogu doprinijeti očuvanju zdravlja.
Nije slučajno što se od davnina koristi izreka „zdrav kao dren“. Ova izuzetno otporna biljka može živjeti više od dvije stotine godina, a njeni crveni plodovi stoljećima su bili dio narodne medicine.
Drenjine su posebno cijenjene zbog visokog sadržaja vitamina C. Prema dostupnim podacima, mogu sadržavati čak i više ovog vitamina nego narandže i limun. Osim toga, bogate su antioksidansima, posebno antocijaninima koji im daju karakterističnu tamnocrvenu boju i pomažu u zaštiti organizma od oksidativnog stresa.
U plodovima se nalaze i pektini, tanini te organske kiseline, spojevi koji zajedno doprinose jačanju imuniteta i zaštiti ćelija od djelovanja slobodnih radikala.
Mogu pomoći zdravlju srca
Savremena istraživanja sve češće potvrđuju ono što je narodna medicina odavno prepoznala – dren može imati pozitivan učinak na kardiovaskularni sistem. Antocijanini doprinose očuvanju krvnih sudova, smanjenju upalnih procesa i zaštiti od razvoja ateroskleroze.
Redovna konzumacija drenjina ili proizvoda od ovog voća može pomoći u održavanju zdravih vrijednosti masnoća u krvi i podržati pravilan rad srca. Tradicionalno se koristio i kod slabokrvnosti te iscrpljenosti, zahvaljujući sadržaju željeza i drugih korisnih biljnih spojeva.
Prirodna podrška probavi
Jedna od najpoznatijih osobina drena jeste njegovo povoljno djelovanje na probavni sistem. Zbog visokog udjela tanina i pektina, drenjine se odavno koriste kao prirodna pomoć kod proljeva i drugih probavnih tegoba.
Istovremeno djeluju umirujuće na sluznicu probavnog sistema i mogu pomoći u uspostavljanju njegove ravnoteže. U narodnoj medicini koristili su se ne samo plodovi, već i listovi i kora ove biljke.
Nauka potvrđuje njegova svojstva
Istraživanja pokazuju da ekstrakti drena mogu imati zaštitni učinak na jetru, bubrege i mozak. Pojedini spojevi iz ovog voća povezani su i s boljom regulacijom nivoa šećera u krvi te masnoća, zbog čega se sve češće spominje kao moguća podrška u prevenciji metaboličkih poremećaja.
Zašto ga rijetko jedemo?
Iako je izuzetno otporan i pogodan za ekološki uzgoj bez intenzivne upotrebe pesticida, dren nije zastupljen u industrijskoj proizvodnji. Razlog je prvenstveno njegova velika košpica koja otežava preradu.
Najukusniji je kada potpuno sazri, a može se jesti svjež ili prerađen u sokove, sirupe, džemove, marmelade i druge domaće proizvode. Upravo zbog svojih nutritivnih vrijednosti mnogi smatraju da bi ova pomalo zaboravljena voćka zaslužila mnogo češće mjesto na našim trpezama.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.