Podaci pokazuju da je obuhvat MMR (MRP) vakcinacijom 2020. godine iznosio 77,4 odsto, da bi 2021. godine bio povećan na 80,38 odsto, a potom počeo kontinuirano da pada. U 2022. godini iznosio je 76,22 odsto, 2023. godine 62,7 odsto, 2024. godine 60,2 odsto, dok je prošle godine pao na svega 52,89 odsto.
Takav obuhvat je daleko ispod 95 odsto, koliko je potrebno za postizanje kolektivnog imuniteta i sprečavanje širenja morbila u populaciji.
Pedijatrica Jelica Predojević za Fenu kaže da smatra da je na pad obuhvata vakcinacijom uticao način na koji se o vakcinaciji govori u javnosti, posebno djelovanje osoba i organizacija koje dovode u pitanje potrebu imunizacije djece.
– Mislim da je to loš uticaj medija, odnosno zastupanja pojedinih ljudi koje mi zovemo antivakcinisti, odnosno antivakseri, kako se popularno kaže – rekla je Predojević.
Ona je navela da je slična situacija i u Srbiji gdje su pedijatri, kako je rekla, identifikovali pojedince i organizacije koje propagiraju da se djeca ne vakcinišu.
– Stav nauke i struke pedijatrijske je potpuno nepobitan – istakla je Predojević.
Upozorila je da nizak stepen imunizacije predstavlja rizik za cijelu zajednicu, posebno zbog boravka djece u kolektivima.
– Nevakcinisanost, odnosno slaba vakcinisanost ili nizak stepen imunizacije je opasno za cijelu društvenu zajednicu. Zato što kroz kolektive, dječje kolektive i sve, uvijek imamo djecu koja potencijalno mogu da obole, nemaju stečeni, odnosno dobijeni imunitet protiv bolesti i oni mogu predstavljati izvor zaraze za drugu djecu – rekla je Predojević.
U RS posljednja epidemija morbila počela je u martu 2024. godine i trajala tokom 2025. godine, a prema podacima Instituta za javno zdravstvo, najveći broj oboljelih u tom periodu bio je među nevakcinisanom djecom predškolskog uzrasta.
Među glavnim žarištima bili su Bijeljina i Banja Luka, a zbog epidemiološke situacije u pojedinim slučajevima su zatvarani vrtići i određivane mjere izolacije.
Poseban problem tokom epidemije predstavljale su komplikacije kod oboljele djece, među kojima je često bila upala pluća zbog koje su pojedina djeca hospitalizovana. Prema zvaničnim podacima, tokom te epidemije nije bilo smrtnih ishoda.
Predojević kaže da pedijatri i dalje imaju jasan stav kada je riječ o vakcinaciji i da roditeljima u svakodnevnom radu ukazuju na njen značaj.
– Mi smo pedijatri i dalje oni koji se zalažemo za vakcinaciju i u svom svakodnevnom radu, kad god nam se pacijenti obrate s tim pitanjem, mi smo tu potpuno jasni. U prvom redu su pedijatri primarnog nivoa, koji imaju najveći broj pacijenata, i naš stav je potpuno jasan što se tiče potrebe za vakcinacijom – rekla je Predojević.
U RS vakcinacija protiv morbila, rubeole i zaušnjaka je obavezna. Prva doza daje se djeci nakon navršenih godinu dana, a revakcinacija pred polazak u školu.
Morbili su visoko zarazna bolest, a zaražena osoba može virusom zaraziti i do 18 drugih osoba, posebno ukoliko boravi u kolektivu poput vrtića ili škole.
Virus se može zadržati aktivnim u vazduhu ili na zaraženim površinama do dva časa nakon što zaražena osoba napusti prostor, dok u slučaju izloženosti virusu obolijeva najmanje 95 odsto nevakcinisanih osoba.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.