Istraživački tim proučavao je kako se tinta za tetoviranje ponaša u organizmu nakon što se unese u kožu. Prema njihovim nalazima, dio tinte može dospjeti u krvotok i nakupljati se u limfnim čvorovima, gdje može izazvati upalnu reakciju.
Znanstvenici su željeli utvrditi postoji li povezanost takvog dugotrajnog opterećenja organizma s razvojem raka kože ili limfoma, odnosno vrste raka koja zahvaća limfni sistem.
Istraživanje na gotovo 6.000 blizanaca
Za potrebe istraživanja korišteni su podaci iz danske kohorte blizanaca s tetovažama, koja obuhvata informacije o 5.900 blizanaca.
Istraživači su analizirali dvije grupe. Prva je obuhvatila 2.367 nasumično odabranih blizanaca, dok je druga, u sklopu studije tipa „slučaj-kontrola“, uključivala 316 blizanaca rođenih između 1960. i 1996. godine.
Rezultati su pokazali da je kod osoba s tetovažama rizik od raka kože bio 1,62 puta veći u poređenju s osobama bez tetovaža.
Posebno su izdvojili veličinu tetovaže. Kod osoba čija je tetovaža bila veća od dlana zabilježen je povećan rizik od raka kože, ali i limfoma.
Omjer rizika za rak kože iznosio je 3,91, dok je za bazocelularni karcinom iznosio 2,83.
Tinta završava u limfnim čvorovima
Jedno od mogućih objašnjenja koje navode istraživači jeste način na koji organizam reaguje na tintu. Nakon unošenja pigmenta u kožu, dio čestica može se premjestiti u limfne čvorove i ondje ostati.
Prema istraživačima, takva prisutnost može biti povezana s hroničnom upalom, a upravo bi dugotrajna upala mogla imati ulogu u razvoju određenih bolesti.
U istraživanju je najčešće korištena crna tinta. Ona obično sadrži čađ, odnosno tvari koje su klasificirane kao potencijalno kancerogene za ljude.
Ipak, znanstvenici naglašavaju da rezultate treba tumačiti oprezno. U analiziranim grupama nalazile su se osobe koje su preživjele rak, a ne osobe koje su od njega preminule. Zbog toga postoji mogućnost pristranosti uzorka povezane s preživljavanjem.
I ranije istraživanje pronašlo je povezanost s limfomom
Danski istraživači nisu jedini koji proučavaju moguće zdravstvene posljedice tetoviranja.
Tim sa Univerziteta Lund u Švedskoj ranije je proučavao grupu veću od 11.000 ljudi kako bi istražio povezanost između tetovaža i limfoma.
U toj je studiji utvrđeno da je rizik od limfoma bio 21 posto veći kod osoba s tetovažama nego kod onih bez njih.
Voditeljica istraživanja Christel Nielsen pritom je naglasila da rezultate treba posmatrati na nivou cijele grupe.
„Važno je imati na umu da je limfom rijetka bolest i da se naši rezultati odnose na nivo grupe“, izjavila je Nielsen, piše LadBible.
Dodala je da je već poznato kako organizam tintu za tetoviranje prepoznaje kao strano tijelo koje ondje prirodno ne bi trebalo biti. Imunološki sistem zbog toga reaguje, što može dovesti do upalne reakcije.
„Ljudi će vjerovatno i dalje željeti izražavati svoj identitet putem tetovaža, stoga je vrlo važno da kao društvo osiguramo njihovu sigurnost“, upozorila je Nielsen.
Dodala je i da je za pojedinca važno biti svjestan mogućeg utjecaja tetovaža na zdravlje te se obratiti zdravstvenom radniku ako se pojave simptomi za koje smatra da bi mogli biti povezani s tetovažom.
Iako se crna tinta najčešće koristi za tetoviranje, istraživači ističu i razliku među pigmentima. Smatra se da crvena tinta izaziva najsnažniju reakciju kože.
Nova istraživanja pritom ne znače da tetovaža izravno uzrokuje rak, već ukazuju na povezanost koju znanstvenici nastoje dodatno istražiti. Posebno se proučava pitanje može li dugotrajna prisutnost pigmenta u limfnom sistemu i posljedična upala utjecati na zdravlje tokom godina.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.