Preliminarni rezultati istraživanja
Učesnici preliminarnog istraživanja „smanjili su unos ultraprerađene hrane za više od 85 posto”, te prijavili „umjerena do velika poboljšanja u tri mjere depresije”, saopšteno je sa univerziteta.
Testovi su „uspješno utvrdili izvodljivost ovog istraživanja u sklopu opsežnijeg ispitivanja”, rekao je Andrew Krystal, ljekar i profesor na odjelima za psihijatriju, bihevioralne nauke i neurologiju pri Univerzitetu Kalifornija u San Franciscu (UCSF).
Rad, objavljen u časopisu JAMA Psychiatry, izdanju Američkog ljekarskog udruženja (AMA), opisan je kao vjerovatno „prvi koji poredi simptome osoba s depresijom prije i nakon što su svoju uobičajenu ultraprerađenu ishranu zamijenile zdravijom hranom”.
Potrebna dodatna istraživanja
Članovi tima objasnili su da su „potrebne daljnje studije” kako bi se procijenilo kako faktori poput „promjene u udjelu makronutrijenata”, primjerice šećera i masti, utiču na pacijente s depresijom, kao i kako se očituju razlike u unosu kalorija.
Naučnici su dodali da bi u budućim ispitivanjima trebalo procijeniti i uticaj kontaminanata iz procesa prerade te mješavine aditiva, konzervansa, stabilizatora, umjetnih boja i pojačivača ukusa.
Veza između hrane i raspoloženja
Osim što su praktična, brza za pripremu i često jeftinija od zdravijih opcija, ultraprerađena jela mogu potaknuti lučenje dopamina, koji se ponekad naziva hormonom zadovoljstva, istakla je Nyasha Chagwedera s UCSF-a.
Iz toga proizilazi da bi brza hrana „mogla naštetiti vašim crijevima na načine koji se odražavaju na vaš mozak”, navodi Chagwedera.
Nalazi UCSF-a nadovezuju se na više naučnih radova koji ukazuju na povezanost zdravlja crijeva i mentalnog zdravlja, što zauzvrat sugeriše da bi ishrana mogla biti faktor u tome kako se ljudi osjećaju i razmišljaju.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.