Ishrana

Volite sir i jedete ga svaki dan: Pretjerivanje može izazvati više problema nego što mislite

Sir je omiljena namirnica u mnogim domaćinstvima. Osim što obogaćuje okus jela, sadrži vrijedne hranjive materije, među kojima su proteini i kalcij.

FOTO: PIXABAY
FOTO: PIXABAY
Ilustracija

Ipak, važno je voditi računa o količini jer pretjerivanje može doprinijeti prekomjernom unosu kalorija, zasićenih masti i soli. Kod osoba koje ne podnose laktozu ili su alergične na mliječne proteine mogu se javiti i neugodne tegobe.

Pročitajte još

Koliko sira možemo jesti bez negativnih posljedica i kada je potrebno obratiti pažnju na njegovu količinu?

Zašto je sir koristan?

Sir je dobar izvor proteina, koji su važni za izgradnju i očuvanje mišića, ali i za duži osjećaj sitosti. U porciji od 28 grama nalazi se približno sedam grama proteina, mada njihova količina zavisi od vrste sira.

Većina sireva sadrži malo ugljikohidrata, a mnogi su i dobar izvor kalcija, važnog za zdravlje kostiju i zuba.

Neka istraživanja ukazuju na to da utjecaj sira na nivo holesterola može biti drugačiji od utjecaja drugih namirnica bogatih zasićenim mastima, poput maslaca. Pojedine studije zabilježile su niži nivo LDL holesterola kod osoba koje su konzumirale sir umjesto maslaca. Ipak, to ne znači da su sve vrste sira jednako povoljne za zdravlje ili da ih možemo jesti bez ograničenja.

Šta se događa kada jedemo previše sira?

Iako može biti dio uravnotežene ishrane, pretjerivanje sa sirom ima i moguće nedostatke.

1. Može pogoršati žgaravicu

Sir sadrži masti koje kod nekih ljudi mogu pokrenuti ili pogoršati refluks, odnosno vraćanje želučanog sadržaja u jednjak. Masna hrana može utjecati na mišić koji sprečava vraćanje sadržaja iz želuca, pa se može javiti neugodan osjećaj pečenja u prsima. Osobe koje često imaju žgaravicu trebale bi pratiti pogoršavaju li im određene vrste sira simptome.

2. Može doprinijeti povećanju tjelesne težine

Sir može sadržavati dosta kalorija, naročito vrste s visokim udjelom masti. Veće porcije zato mogu znatno povećati ukupni dnevni unos energije. Ako redovno unosimo više kalorija nego što ih trošimo, s vremenom može doći do povećanja tjelesne težine.

3. Može izazvati probavne tegobe

Kod osoba s intolerancijom na laktozu sir može izazvati nadutost, plinove, bolove u stomaku i proljev. To se događa kada organizam ne razgrađuje dovoljno efikasno laktozu, koja zatim fermentira u debelom crijevu.

Važno je razlikovati intoleranciju na laktozu od alergije na mliječne proteine. Alergija može izazvati kožne i probavne simptome, ali i ozbiljne reakcije, uključujući otežano disanje.

4. Može povećati unos soli

Neke vrste sira sadrže velike količine natrija, odnosno soli. Ako ih jedemo često i u velikim porcijama, možemo premašiti preporučeni dnevni unos soli. To je posebno važno za osobe s povišenim krvnim pritiskom. Zato je korisno provjeriti deklaraciju i uporediti sadržaj soli u različitim proizvodima.

5. Može izazvati reakcije kod osoba s alergijom

Osobe alergične na mliječne proteine, poput kazeina i proteina sirutke, mogu imati različite simptome nakon konzumiranja sira. Ipak, nema dovoljno dokaza da se sir općenito može smatrati uzrokom upale u organizmu kod zdravih ljudi.

Pojedina istraživanja bavila su se i mogućom povezanošću većeg unosa mliječnih proizvoda s rizikom od raka prostate, ali dosadašnji nalazi nisu dovoljni da bi se zaključilo da sir direktno uzrokuje ovu bolest.

Koliko sira možemo jesti dnevno?

Ne postoji jedna količina koja odgovara svima. Preporučeni unos zavisi od vrste sira, ostatka ishrane, zdravstvenog stanja i individualne podnošljivosti.

Manja porcija može biti dio uravnotežene ishrane, ali treba uzeti u obzir i unos drugih namirnica koje sadrže zasićene masti i so. Osobe s povišenim holesterolom, krvnim pritiskom ili kardiovaskularnim oboljenjima trebale bi odabir sira i veličinu porcije prilagoditi preporukama ljekara ili nutricioniste.

Kod osoba s intolerancijom na laktozu važna je i vrsta sira. Tvrdi, dugo zreli sirevi obično sadrže manje laktoze od svježih, pa ih neki ljudi lakše podnose. Ipak, tolerancija se razlikuje od osobe do osobe. Na tržištu su dostupni i sirevi bez laktoze te biljne zamjene.

Osobe s alergijom na mliječne proteine trebale bi izbjegavati sireve koji ih sadrže. Proizvodi bez laktoze nisu nužno sigurni za njih jer i dalje mogu sadržavati mliječne proteine.

Ako nakon konzumiranja sira redovno osjećate nadutost, bolove u stomaku ili druge tegobe, nemojte odmah pretpostaviti da je riječ o intoleranciji. Razgovarajte s ljekarom koji može procijeniti simptome i preporučiti odgovarajuće pretrage.

Sir ne treba automatski izbaciti iz ishrane. Važno je birati odgovarajuće vrste i količine te obratiti pažnju na reakcije organizma.