Istraživanja ukazuju na to da može imati povoljan utjecaj na zdravlje srca, regulaciju šećera u krvi, ali i opće zdravlje organizma.
Zbog toga su sve popularniji i savjeti o svakodnevnom uzimanju male količine maslinovog ulja, najčešće ujutro, prije doručka. Ipak, postavlja se pitanje da li je ispijanje ulja zaista bolje od njegovog korištenja u pripremi obroka i postoje li razlozi zbog kojih treba biti oprezan.
Može pomoći u smanjenju upalnih procesa
Jedna od važnih karakteristika maslinovog ulja jeste njegov sastav. Bogato je oleinskom kiselinom, vrstom mononezasićene masti koja se povezuje s povoljnim djelovanjem na zdravlje.
Ekstra djevičansko maslinovo ulje sadrži i polifenole, biljne spojeve poznate po antioksidativnim svojstvima. Oni pomažu u zaštiti ćelija od oksidativnog stresa, a istražuje se i njihov mogući utjecaj na upalne procese u organizmu.
Kombinacija zdravih masti i antioksidativnih spojeva jedan je od razloga zbog kojih se maslinovo ulje često preporučuje kao dio uravnotežene prehrane. Njegova redovna upotreba može doprinijeti očuvanju zdravlja krvnih sudova i smanjenju pojedinih faktora rizika za kardiovaskularne bolesti.
Povezanost s manjim rizikom od dijabetesa tipa 2
Maslinovo ulje moglo bi imati važnu ulogu i u prehrani osoba koje žele smanjiti rizik od razvoja dijabetesa tipa 2.
Sistematski pregled i metaanaliza velikih istraživanja iz 2022. godine ukazali su na povezanost između redovnog unosa maslinovog ulja i manjeg rizika od ove bolesti. Prema rezultatima, dnevna količina od približno 25 grama, odnosno oko jedne i po kašike, bila je povezana s 22 posto manjim rizikom od razvoja dijabetesa tipa 2.
Ovi rezultati ne znače da maslinovo ulje samo po sebi sprečava bolest, ali ukazuju na to da može biti koristan dio načina prehrane koji podržava metaboličko zdravlje.
Može li maslinovo ulje biti povezano s dužim životom?
Istraživanja mediteranske prehrane već godinama ukazuju na značaj maslinovog ulja za zdravlje srca i opće stanje organizma. Posebno zanimljivi su podaci koji pokazuju da osobe koje ga redovno konzumiraju imaju manji rizik od smrtnosti.
U jednom istraživanju, unos veći od 30 grama dnevno, što odgovara približno dvjema kašikama, bio je povezan s 20 posto manjim rizikom od smrti iz bilo kojeg uzroka u poređenju s unosom od 15 grama ili manje.
Zabilježena je i povezanost s manjim rizikom od smrti uzrokovane rakom i kardiovaskularnim bolestima. Osim toga, pojedina istraživanja ukazuju na moguću vezu između konzumacije maslinovog ulja i očuvanja kognitivnih funkcija tokom starenja.
Važno je naglasiti da su ovo rezultati koji pokazuju povezanost, a ne dokaz da je samo maslinovo ulje zaslužno za navedene zdravstvene koristi.
Da li ga je bolje piti ili dodavati u hranu?
Iako se često preporučuje jutarnja doza maslinovog ulja na prazan želudac, nema dovoljno naučnih dokaza da je takav način konzumacije djelotvorniji od dodavanja ulja u obroke.
Nutricionistica Kelly Jones ističe da sirovo maslinovo ulje može sačuvati veći dio svojih korisnih biljnih spojeva nego ono koje je duže izloženo visokim temperaturama.
Istraživanja pokazuju da se sadržaj fenola u ekstra djevičanskom maslinovom ulju može smanjiti tokom zagrijavanja. Pri temperaturi od 120 stepeni Celzijusa zabilježeno je smanjenje od oko 40 posto, dok je pri 170 stepeni ono dostizalo i 75 posto, zavisno od trajanja termičke obrade.
Ipak, to ne znači da maslinovo ulje ne treba koristiti za kuhanje. Ako želite sačuvati što više njegovih osjetljivih sastojaka, možete ga dodati u salatu, preliti preko već pripremljenog povrća ili koristiti u hladnim umacima.
Na šta treba obratiti pažnju?
Maslinovo ulje je sigurno za većinu ljudi, ali svakodnevno ispijanje većih količina nije nužno dobra navika za svakoga.
Kod nekih osoba uzimanje na prazan želudac može izazvati mučninu, nelagodu ili druge probavne smetnje. Osim toga, riječ je o namirnici s visokom energetskom vrijednošću. Jedna supena kašika sadrži približno 119 kalorija, pa dodatni unos, bez prilagođavanja ostatka prehrane, može doprinijeti povećanju tjelesne težine.
Zbog toga nije potrebno uvoditi posebnu rutinu ispijanja ulja ako ga već redovno koristite u pripremi hrane. Važnije je obratiti pažnju na ukupnu količinu masti i kvalitet namirnica koje svakodnevno konzumirate.
Kako ga najbolje uključiti u svakodnevnu prehranu?
Ne postoji jedinstvena preporučena količina maslinovog ulja koju bi svi trebali unositi svakog dana. Istraživanja zdravstvene koristi povezuju s različitim količinama, najčešće u rasponu od približno pola do tri i po kašike dnevno.
Maslinovo ulje možete koristiti kao dodatak salatama, marinadama, kuhanom povrću i drugim jelima. Dobro se slaže i s integralnim hljebom, a može poslužiti kao zamjena za maslac u pojedinim obrocima.
Ipak, najbolje rezultate donosi raznovrsna prehrana koja uključuje različite izvore kvalitetnih masti, poput orašastih plodova, sjemenki, plave ribe, avokada i maslinovog ulja.
Dakle, svakodnevna doza maslinovog ulja može biti dio zdravih prehrambenih navika, ali nema potrebe da ga pijete na prazan želudac kako biste iskoristili njegove prednosti. Mnogo je važnije da ga redovno koristite kao dio uravnotežene prehrane i vodite računa o ukupnom unosu kalorija, piše cuvajzdravlje.ba.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.