Ove vrednosti usvojili su evropski kardiolozi, međutim, prema Američkim preporukama iz 2017. godine arterijska hipertenzija prvog stepena je ona čija je vrednost pritiska 130-139/80-89mmHg.
U 72 odsto slučajeva kao posljedica hipertenzije javlja se šlog.
– Američki stručnjaci kažu da su to vrijednosti kada treba započeti pored nefarmakološke i terapiju lekovima. Ali evropski stručnjaci smatraju da ta grupa pacijenata ne treba da se liječi lijekovima. Hipertenziju prvog stepena 140/90mmHg i sa vrijednostima višim od toga treba liječiti nefarmakološkom terapijom i lijekovima prema posljednjim preporukama iz juna 2018. godine – objašnjava prof. dr Vesna Stojanov, internista kardiolog, klinički hipertenziolog Centra za hipertenziju Kliničkog centra Srbije, Naj žena.
Arterijska hipertenzija je podmukla bolest zato što se najčešće razvija bez simptoma pa se zato naziva i „tihim ubicom“.
Deo pacijenta koji ipak ima tegobe žali se na glavobolju, potiljačnu, tjemenu ili čeonu, svetlucanje pred očima, zujanje u ušima, vrtoglavicu, nestabilnost pri hodu, osjećaj pritiska u grudima. Uzrok hipertenzije u 95 odsto slučajeva ostaje nejasan i tada je riječ o idiopatskoj hipertenziji.
Sa ili bez simptoma, u Srbiji svaka druga osoba ima problem sa povišenim krvnim pritiskom, a statistika je sve manje ohrabrujuća, jer se među oboljelima povećava broj mlađih osoba.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.