Većina djece oporavi se uz odmor i dovoljan unos tekućine, ali simptomi se ponekad mogu brzo pogoršati.
Poseban oprez potreban je kod dojenčadi i male djece, kao i kod djece s hroničnim bolestima. Važno je prepoznati znakove koji mogu upućivati na ozbiljniju infekciju ili komplikacije te pravovremeno potražiti ljekarsku pomoć.
Znakovi za hitnu reakciju
Otežano ili ubrzano disanje, plavkaste usne ili koža, izrazita pospanost i nemogućnost razbuđivanja znakovi su zbog kojih treba odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć. Isto vrijedi ako dijete ima napade, jaku glavobolju praćenu ukočenošću vrata ili pokazuje znakove ozbiljne dehidracije, piše Ordinacija.hr.
Obratite pažnju i na sljedeće simptome:
Znakovi dehidracije: Dijete vrlo malo mokri ili uopće ne mokri, ima suhe usne, upale oči ili je izrazito malaksalo. Kod dojenčadi upozoravajući znak može biti i uvučena fontanela.
Pogoršanje općeg stanja: Dijete ne reaguje uobičajeno, teško ga je probuditi ili je neuobičajeno slabo i nezainteresovano za okolinu.
Visoka ili dugotrajna temperatura: Posebno ako je praćena pogoršanjem općeg stanja, otežanim disanjem ili drugim zabrinjavajućim simptomima.
Povratak simptoma nakon poboljšanja: Ako se temperatura i tegobe ponovo pojave nakon što se dijete počelo oporavljati, moguće je da se razvila dodatna infekcija ili komplikacija, poput upale pluća.
Kod jake glavobolje praćene ukočenošću vrata, povraćanjem ili poremećajem svijesti potrebno je hitno isključiti ozbiljna stanja, uključujući meningitis. Nemojte na silu pokušavati saviti djetetovu glavu prema prsima kako biste provjerili je li vrat ukočen.
Ako niste sigurni koliko je stanje ozbiljno, obratite se pedijatru. U slučaju hitnog stanja pozovite 112 ili 124.
Kako prepoznati dehidraciju
Povišena temperatura, povraćanje i smanjen unos tekućine mogu dovesti do dehidracije. Djeca koja imaju gripu mogu biti izrazito umorna i odbijati piti, zbog čega je važno pratiti koliko tekućine unose i koliko često mokre.
Znakovi na koje treba obratiti pažnju uključuju tamnu mokraću, suha usta i usne, upale oči, smanjeno mokrenje te neuobičajenu pospanost. Kod beba treba pratiti broj mokrih pelena.
Ako dijete ne može zadržati tekućinu, odbija piti ili pokazuje znakove dehidracije, potrebno je javiti se ljekaru. Teža dehidracija može zahtijevati nadoknadu tekućine infuzijom.
Ko je u većem riziku?
Teži oblik gripe i komplikacije češće se javljaju kod djece mlađe od pet godina, posebno kod dojenčadi i djece mlađe od dvije godine. Veći rizik imaju i djeca s određenim hroničnim bolestima.
Posebno su osjetljiva djeca koja imaju:
hronične bolesti srca ili pluća, uključujući astmu
dijabetes ili druge endokrine poremećaje
bolesti bubrega ili jetre
oslabljen imunološki sistem
određene bolesti krvi.
Kod djece s astmom virus gripe može pogoršati simptome i izazvati ozbiljan napad astme. Gripa može dovesti i do upale pluća, a u težim slučajevima potrebno je bolničko liječenje.
Ipak, ozbiljne komplikacije mogu se pojaviti i kod djece koja su prethodno bila zdrava, pa je važno pratiti simptome bez obzira na to ima li dijete neku hroničnu bolest.
Liječenje gripe kod djece
U većini slučajeva gripa se liječi kod kuće. Djetetu treba osigurati dovoljno odmora i nuditi mu tekućinu u manjim, češćim količinama.
Za snižavanje temperature i ublažavanje bolova mogu se primijeniti lijekovi primjereni djetetovoj dobi i tjelesnoj težini, u skladu s uputama ljekara ili farmaceuta. Djeci se ne smije davati aspirin za liječenje gripe zbog rizika od Reyeovog sindroma, rijetkog, ali ozbiljnog stanja koje može zahvatiti jetru i mozak.
Kod začepljenog nosa mogu pomoći fiziološka otopina u obliku kapi ili spreja te nježno čišćenje nosa. Lijekove protiv kašlja i prehlade ne treba davati maloj djeci bez prethodnog savjeta zdravstvenog radnika jer nisu svi preparati primjereni njihovoj dobi.
Antivirusni lijekovi mogu biti korisni u određenim slučajevima, posebno kod djece s povećanim rizikom od komplikacija ili kod težeg oblika bolesti. Najveću korist uglavnom imaju kada se počnu primjenjivati unutar 48 sati od pojave simptoma. O potrebi za takvim liječenjem odlučuje ljekar.
Ako se djetetovo stanje pogoršava, temperatura dugo traje ili se simptomi ponovo pojave nakon početnog poboljšanja, potrebno je javiti se pedijatru.
Ključ je u prevenciji
Vakcinacija protiv gripe jedna je od najvažnijih mjera zaštite od težeg oblika bolesti i njenih komplikacija. U Hrvatskoj se vakcinacija preporučuje posebno osobama s povećanim rizikom od komplikacija, a vakcina se može primijeniti i kod djece, u zavisnosti od dobi i zdravstvenog stanja.
Djeca se protiv gripe mogu vakcinisati od navršenih šest mjeseci. Za aktuelne preporuke, dostupnost vakcine i broj potrebnih doza roditelji se mogu informisati kod pedijatra ili ljekara porodične medicine.
Rizik od zaraze može se smanjiti i redovnim pranjem ruku, održavanjem higijene, provjetravanjem prostorija te izbjegavanjem bliskog kontakta s osobama koje imaju simptome respiratorne infekcije.
Iako većina djece gripu preboli bez većih poteškoća, roditelji trebaju obratiti pažnju na promjene u disanju, budnosti, unosu tekućine i općem stanju djeteta. Pravovremeno prepoznavanje upozoravajućih simptoma može biti presudno za sprečavanje ozbiljnih posljedica.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.