Bobice bazge sadrže vitamine A, C i vitamine B grupe, kao i minerale poput kalija, kalcija, magnezija i željeza. Osim toga, bogate su vlaknima koja doprinose pravilnoj probavi, osjećaju sitosti i održavanju zdravlja srca i krvnih sudova.
Posebnu vrijednost bazgi daju antocijanini biljni pigmenti zaslužni za tamnu boju bobica, ali i snažno antioksidativno djelovanje. Antioksidansi pomažu organizmu u borbi protiv slobodnih radikala i oksidativnog stresa koji može dovesti do oštećenja ćelija i razvoja hroničnih bolesti.
Bazga se tradicionalno koristi kod prehlade, gripe i drugih infekcija gornjih disajnih puteva, najčešće u obliku čaja, sirupa ili ekstrakta. Pojedina istraživanja pokazuju da može pomoći u ublažavanju simptoma i skraćivanju trajanja virusnih infekcija, iako stručnjaci naglašavaju da su potrebna dodatna istraživanja kako bi se ti efekti potpuno potvrdili.
Osim bobica, u narodnoj upotrebi često se koriste i cvjetovi bazge. Čaj od cvijeta bazge tradicionalno se pije kod povišene temperature, prehlade i kašlja, dok se listovi ponekad koriste za obloge kod manjih oteklina i povreda.
Ipak, važno je naglasiti da sirove bobice, kora i korijen bazge mogu sadržavati tvari koje izazivaju mučninu, proljev i druge probavne tegobe. Zato se preporučuje konzumacija isključivo termički obrađenih plodova i provjerenih pripravaka.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.