Promjene se mogu odraziti na raspoloženje, ponašanje, snalaženje u svakodnevnim obavezama, pa čak i na upravljanje novcem i korištenje tehnologije.
Prema upozorenjima stručnjaka, suptilne promjene ponekad se pojavljuju prije nego što problemi s pamćenjem postanu očigledni. Zbog toga ih porodica može pripisati umoru, stresu ili prirodnom starenju.
Važno je naglasiti da nijedan od ovih znakova sam po sebi ne znači da osoba ima Alzheimerovu bolest. Ipak, ako su promjene nove, ponavljaju se ili postepeno postaju izraženije, potrebno je razgovarati s ljekarom.
1. Poteškoće s novcem i plaćanjem računa
Osoba koja je godinama uredno vodila kućni budžet može početi kasniti s plaćanjem računa, iste obaveze plaćati više puta ili donositi neuobičajene finansijske odluke. Može postati i podložnija prevarama.
Promjene se mogu primijetiti i u jednostavnim računskim zadacima. Ono što je ranije obavljala bez poteškoća može joj postati toliko zahtjevno da počne tražiti pomoć drugih.
2. Problemi s organizacijom svakodnevnih obaveza
Planiranje aktivnosti, praćenje dogovora i obavljanje zadataka koji zahtijevaju nekoliko koraka mogu postati sve teži. Osoba koja je ranije bila izrazito organizirana može početi zaboravljati obaveze ili se teže snalaziti u svakodnevnim situacijama.
Porodica takve promjene ponekad tumači kao nezainteresiranost, iako mogu ukazivati na poteškoće s razmišljanjem i planiranjem.
3. Povlačenje iz društva
Ako osoba prestane odlaziti na druženja, izbjegava razgovore ili odustaje od aktivnosti u kojima je ranije uživala, razlog ne mora biti samo promjena interesovanja.
Moguće je da joj je postalo teže pratiti razgovore, pronaći odgovarajuće riječi ili se snalaziti u društvu većeg broja ljudi. Zbog toga se može osjećati nesigurno i postepeno se povlačiti.
4. Promjene raspoloženja i ponašanja
Razdražljivost, tjeskoba, apatija, gubitak motivacije i odustajanje od hobija mogu pratiti kognitivne promjene. Kod nekih osoba promjene raspoloženja pojavljuju se prije izraženih problema s pamćenjem.
Ipak, ovi simptomi mogu biti povezani i s depresijom, stresom ili drugim zdravstvenim stanjima. Zbog toga je važno potražiti stručnu procjenu, naročito ako se promjene pojave iznenada ili bez jasnog razloga.
5. Ponavljanje istih pitanja
Povremeno zaboravljanje uobičajeno je, ali razlog za pažnju može biti učestalo ponavljanje istog pitanja u kratkom periodu, bez sjećanja na prethodni razgovor.
Osoba može zaboravljati dogovore ili tražiti da joj se ista informacija više puta objasni. Istovremeno se može dobro sjećati događaja iz daleke prošlosti, ali teško usvajati nove informacije.
6. Poteškoće s poznatom tehnologijom
Osoba koja je godinama samostalno koristila mobilni telefon, slala poruke ili obavljala plaćanja putem interneta može početi imati sve više poteškoća s tim zadacima.
Sama teškoća s novom aplikacijom nije razlog za zabrinutost. Međutim, ako osoba gubi ranije usvojene vještine i sve češće joj je potrebna pomoć pri poznatim radnjama, to je promjena koju vrijedi spomenuti ljekaru.
7. Gubitak orijentacije na poznatim mjestima
Jedan od mogućih znakova jeste otežano snalaženje na mjestima koja je osoba ranije dobro poznavala. Može pogrešno skrenuti na uobičajenoj ruti, izgubiti se u poznatoj prodavnici ili imati poteškoće s procjenom udaljenosti tokom vožnje.
Ovakve promjene ne treba automatski pripisivati starenju. Mogu imati različite uzroke, pa je važno utvrditi šta ih izaziva.
8. Slabljenje čula mirisa
Istraživanja ukazuju na moguću povezanost između slabljenja čula mirisa i promjena u mozgu koje se javljaju kod Alzheimerove bolesti. Ipak, smanjena sposobnost prepoznavanja mirisa nije dokaz da osoba ima ovu bolest.
Na čulo mirisa mogu utjecati brojne druge okolnosti, uključujući određene infekcije i druga zdravstvena stanja. Ako primijetite novu ili izraženu promjenu, razgovarajte s ljekarom.
Osoba možda ne prepoznaje vlastite poteškoće
Kod nekih ljudi javlja se anosognozija, odnosno smanjena sposobnost prepoznavanja vlastitih zdravstvenih poteškoća. Osoba može iskreno vjerovati da se ništa nije promijenilo, iako porodica primjećuje da joj svakodnevne aktivnosti postaju sve teže.
Ponekad članovi porodice postepeno preuzimaju plaćanje računa, vožnju, kuhanje ili organizaciju obaveza. Takva pomoć može olakšati svakodnevni život, ali sve veća potreba za njom može biti važan podatak za ljekara.
Kada se treba javiti ljekaru?
Ako primijetite nove promjene u pamćenju, ponašanju ili svakodnevnom funkcioniranju, nemojte ih odmah pripisivati godinama, ali nemojte ni zaključivati da je riječ o Alzheimerovoj bolesti.
Prvi korak je razgovor s porodičnim ljekarom. Korisno je navesti konkretne primjere promjena, kada su počele i koliko često se javljaju. Na pregled je dobro ponijeti spisak lijekova koje osoba koristi, a može pomoći i član porodice koji je dobro poznaje.
Procjena može obuhvatiti testiranje kognitivnih sposobnosti, krvne pretrage i provjeru mogućih drugih uzroka, poput poremećaja rada štitne žlijezde, manjka vitamina B12, problema sa snom ili neželjenih djelovanja lijekova. Prema potrebi, ljekar može preporučiti pregled neurologa i dodatne dijagnostičke postupke.
Pravovremeno prepoznavanje promjena važno je jer omogućava ranije utvrđivanje uzroka, planiranje podrške i razmatranje odgovarajućih mogućnosti liječenja.
Navike koje podržavaju zdravlje mozga
Redovna fizička aktivnost, kvalitetan san, uravnotežena ishrana i održavanje društvenih kontakata važni su za opće zdravlje, uključujući zdravlje mozga. Korisno je ostati mentalno aktivan kroz čitanje, muziku, kreativne hobije, igre i učenje novih vještina.
Važno je kontrolirati i faktore rizika za bolesti srca i krvnih sudova te potražiti pomoć zbog problema sa sluhom, vidom ili raspoloženjem.
Ove navike mogu doprinijeti očuvanju zdravlja, ali ne mogu garantovati da se Alzheimerova bolest neće razviti. Ako se pojave promjene koje ometaju svakodnevni život, stručna procjena ostaje najvažniji korak, piše avaz.ba.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.