Medicina

Kako prepoznati opsesivno-kompulzivni poremećaj?

Opsesivno-kompulzivni poremećaj je duševni poremećaj koji se očituje kroz opsesivne misli i kompulzivne radnje.

FOTO: PIXABAY
FOTO: PIXABAY
Ilustracija

Osobe koje pate od OKP-a uglavnom su svjesne da su njihove misli i ponašanja pretjerani ili nelogični, ali unatoč tome ne mogu ih zaustaviti. Ove smetnje znatno narušavaju svakodnevno funkcionisanje, odnose s drugima i kvalitetu života.

Šta su opsesije i kompulzije?

Opsesije su nametljive misli, ideje ili slike koje izazivaju strah, nelagodu ili tjeskobu.Kompulzije su ponavljajuće radnje koje osoba izvodi da bi umanjila tjeskobu izazvanu opsesijama.

Primjeri uključuju:

učestalo pranje ruku zbog straha od zaraze

višestruko provjeravanje (npr. da li su vrata zaključana, peć isključena)

potreba za savršenim redom i simetrijom

nametajuće misli nasilnog ili seksualnog sadržaja, koje izazivaju osjećaj krivnje i straha

Učestalost i rizični faktori

OKP pogađa oko 2–3% opće populacije. Najčešće se javlja u ranoj odrasloj dobi, mada se može pojaviti i u djetinjstvu. U adolescenciji je nešto češći kod dječaka. Često se javlja uz druge poremećaje poput depresije, anksioznosti, tikova ili poremećaja ličnosti.

Rizični faktori uključuju:

genetsku predispoziciju

poremećaje u nivou serotonina (neuroprijenosnika u mozgu)

stresne životne okolnosti

nepovoljne porodične odnose

psihološke traume iz djetinjstva

Simptomi

Osobe sa OKP-om najčešće troše više od jednog sata dnevno na opsesivne misli ili kompulzivne radnje. Iako znaju da je to pretjerano, ne mogu prestati. To stvara začarani krug u kojem radnje samo privremeno ublaže tjeskobu, ali je dugoročno pogoršavaju.

Liječenje

Liječenje se provodi kombinacijom lijekova i psihoterapije.

Od lijekova se najčešće koriste antidepresivi (posebno selektivni inhibitori ponovne pohrane serotonina – SSRI).

U težim slučajevima mogu se dodati antipsihotici.

Kognitivno-bihevioralna terapija (KBT)

Od psihoterapije, najefikasnija je kognitivno-bihevioralna terapija (KBT), naročito metoda izlaganja i prevencije odgovora, gdje se osoba postepeno suočava sa svojim strahovima bez izvođenja kompulzivnih radnji.

Važno je naglasiti da se terapija ne smije prekidati bez dogovora s ljekarom, jer nagli prekid može pogoršati simptome, piše cuvajzdravlje.ba.