Najpoznatiji je po upotrebi u proizvodnji piva zbog svoje gorčine i arome, a pivarska industrija koristi oko 98 % svjetske proizvodnje hmelja. Međutim, hmelj ima i druge namjene, poznate još od prapovijesti.
Postoje različiti zapisi o tradicionalnoj upotrebi, od kojih su neke prilično orginalni, poput bojenja kose, uklanjanja nečistoća iz krvi, izrade tkanina i papira i pakiranja lomljivog tereta. Također, koristio se za liječenje bolesti poput gube, zubobolje, groznice, probavnih tegoba i anksioznosti, a služio je i kao konzervans, dezodorans i stočna hrana.
Sedativni učinak hmelja poznat je od ranih dana uzgoja, jer je primijećeno da su ljudi, koji su sakupljali hmelj, postajali izrazito pospani tokom radnog dana. Stoga se hmelj od davnina koristi kao sedativ i sredstvo za spavanje.
Danas su popularni jastuci punjeni hmeljem, često u kombinaciji s lavandom. Njemačka Komisija i Europska znanstvena zadruga za fitoterapiju odobrile su hmelj kao lijek za nemir, tjeskobu i poremećaje spavanja.
Hmelj sadrži stotine fitokemikalija, a neki od njegovih sekundarnih metabolita imaju značajnu farmakološku i medicinsku vrijednost. Hmelj djeluje antimikrobno, protuupalno, antikancerogeno, sedativno i antioksidativno te pomaže kod metaboličkog sindroma, može se koristiti kao hormonska nadomjesna terapija, insekticid, konzervans i miris, piše gospodarski.hr.
Mnoge biljne kapi za opuštanje u svom sastavu sadrže hmelj.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.