Međutim, nova istraživanja sugerišu da bi okolina u kojoj danas živimo mogla biti posebno štetna za ljude koji već imaju genetski veći rizik od razvoja bolesti.
Studija koju su vodili istraživači s Norveškog univerziteta za nauku i tehnologiju (NTNU) otkrila je da osobe s visokim genetskim rizikom od dijabetesa tipa 2 sada razvijaju ovo stanje češće nego u prošlosti.
Nalazi su objavljeni u časopisu “The Lancet Diabetes & Endocrinology”
Istraživači su analizirali podatke više od 86.000 ljudi, koristeći gotovo 200.000 zdravstvenih mjerenja prikupljenih tokom nekoliko decenija kroz dugotrajnu HUNT studiju u Norveškoj.
To im je omogućilo praćenje promjena u stopama dijabetesa od osamdesetih do 2010-ih.
Otkrili su da se jaz između ljudi s visokim i niskim genetskim rizikom s vremenom povećao.
Drugim riječima, osobe s jakom genetskom sklonošću dijabetesu pogođene su više nego prije, dok su one s nižim genetskim rizikom vidjele malo promjena.
Istraživači vjeruju da je ova promjena usko povezana s velikim promjenama u modernom društvu. U poređenju s osamdesetima, današnji svijet nudi daleko više mogućnosti za nezdrave navike.
Visokokalorična hrana široko je dostupna, pristupačna i snažno se reklamira. Istovremeno, mnogi ljudi provode više vremena sjedeći, bilo da gledaju televiziju, koriste pametne telefone ili rade na računarima.
U prošlosti su ljudi manje obolijevali
U prošlosti su ljudi uživali i u poslasticama i manje zdravoj hrani, ali to je često bilo ograničeno na posebne prigode. Svakodnevni život uključivao je više fizičkog kretanja, a pristup stalnom grickanju bio je ograničeniji. Danas je kombinacija praktičnosti, tehnologije i promjena načina života stvorila okruženje koje olakšava debljanje i razvoj metaboličkih problema.
Prema istraživačima, ovo okruženje može imati jači uticaj na ljude koji su već genetski ranjivi. Te osobe mogu biti osjetljivije na činioce poput viška kalorija, neaktivnosti i debljanja, što može povećati njihove šanse za razvoj dijabetesa.
Zanimljivo je da je studija otkrila da su osobe s niskim genetskim rizikom od dijabetesa manje pogođene tim promjenama. Njihove stope dijabetesa tipa 2 ostale su relativno stabilne tokom vremena. To sugeriše da neke osobe mogu imati oblik genetske zaštite, iako naučnici još ne razumiju u potpunosti kako to funkcioniše.
Nalazi ističu složen odnos između gena i načina života. Dok genetika može povećati rizik, činioci okoline igraju glavnu ulogu u određivanju hoće li se bolest zapravo razviti.
Jednostavno rečeno, moderni život može otežati ljudima s određenim genetskim osobinama da ostanu zdravi. Studija sugeriše da bi stvaranje zdravijeg okruženja i podržavanje boljih životnih izbora moglo biti posebno važno za one s većim rizikom.
Razumijevanje ove interakcije između gena i okoline može pomoći u usmjeravanju budućih strategija prevencije i smanjenju rastućeg tereta dijabetesa tipa 2 širom svijeta, navodi “Knowridge“.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.