Mnogi ljekari se slažu da je redovna konzumacija fermentisanih mliječnih proizvoda, koji sadrže korisne bakterije za crijevnu mikrofloru, važan dio zdravog načina života i pravilne ishrane. Ipak, ne djeluju svi fermentisani proizvodi jednako blagotvorno na organizam.
Dijetetičarka Darija Rusakova sastavila je listu fermentisanih mliječnih proizvoda koje, prema njenim navodima, treba konzumirati s oprezom.
1. Jogurti s dodacima
Jogurti s raznim aditivima ne spadaju u prirodne mliječne proizvode, jer često sadrže mnogo više ugljikohidrata nego drugi fermentisani mliječni proizvodi. Zbog umjetnih dodataka i visokog sadržaja šećera, koji može utjecati na apsorpciju kalcija, ovi jogurti više liče na slatkiše nego na nutritivno vrijednu mliječnu namirnicu.
2. Mliječni proizvodi bez masnoće
Iako mnogi misle da su proizvodi s niskim udjelom masti zdraviji i manje kalorični, Rusakova tvrdi da to nije uvijek slučaj. U takve jogurte često se dodaje skrob kako bi se postigla odgovarajuća gustoća, a skrob je po kalorijskoj vrijednosti sličan ugljikohidratima.
Prema njenim riječima, mlijeko i jogurti bez masnoće ne zasite organizam, već mogu potaknuti veći apetit zbog utjecaja na nivo šećera u krvi.
3. Masna pavlaka
Pavlaka s 25–30% mliječne masti jedna je od namirnica koje se najteže vare i može dodatno opteretiti pankreas i jetru. To ipak ne znači da se treba potpuno odreći pavlake. Da biste smanjili rizik od probavnih tegoba, Rusakova preporučuje izbor pavlake s manjim udjelom masnoće – oko 10–15%.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.