Sve više djece u školama ima poteškoće s osnovnim tjelesnim aktivnostima, upozoravaju stručnjaci. Na satovima tjelesnog odgoja učitelji primjećuju zabrinjavajuće promjene - pokreti koji su donedavno bili sasvim uobičajeni, danas su većini učenika postali prepreka.
Roditelji znaju kako to izgleda: ljeto završi, djeca se vrate u školu, a s jeseni stižu i prehlade, viroze i upale. Neka djeca čini se stalno nešto pokupe, dok druga prolaze kroz sezonu gotovo bez bolesti. Iako sve može djelovati kao sreća, razlika je najčešće u načinu života - u prehrani, snu i svakodnevnim navikama koje utječu na imunitet. A roditelji tu igraju ključnu ulogu.
Odrastanje uz narcisoidnu majku često ostavlja posljedice koje se prenose i u odraslu dob. Umjesto bezuvjetne ljubavi i podrške, djeca su naučena vjerovati u laži koje oblikuju njihovu sliku o sebi i drugima.
Kad dijete je uznemireno, preplavljeno emocijama ili u nevolji, prirodna je reakcija roditelja - započeti razgovor. No upravo tada dječji mozak prelazi u stanje stresa i više ne može primati ili razumjeti poruke.
"Nježno roditeljstvo" sve je popularnije među novim generacijama roditelja koje žele napustiti stigme vezane uz mentalno zdravlje i stroge odgojne metode. Ovaj pristup temelji se na emocionalnoj regulaciji roditelja, učenju djece samosvijesti i samokontroli te ravnoteži između fizičke i emocionalne nježnosti.
Zijevate li od dosade dok po tko zna koji put čitate istu dječju knjigu prije spavanja? Niste jedini, pokazalo je nedavno istraživanje HarperCollins UK.
Anksioznost kod djece često nije tako očita kao kod odraslih. Umjesto da otvoreno izraze svoje brige, djeca se često povuku u sebe i manifestiraju stres kroz ponašanje, fizičke simptome ili promjene u svakodnevnim navikama.
RIJEČI koje upućujemo djeci oblikuju njihov unutarnji glas i postaju temelj za sve buduće odnose, od ljubavnih do prijateljskih. Ono što nauče od nas u djetinjstvu o komunikaciji, poštovanju i emocionalnoj sigurnosti nosit će sa sobom cijeli život.
Roditelji često nesvjesno prenose obrasce ponašanja koje su i sami doživjeli u vlastitom djetinjstvu. No, zahvaljujući razvoju psihologije i neuroznanosti, danas znamo da postoji nekoliko ključnih navika koje mogu znatno poboljšati emocionalni odnos s djecom.
Iako su neka djeca manje fleksibilna od druge, sva djeca su pomalo tvrdoglava. Ipak, mi kao roditelji ponekad nesvjesno utičemo na to hoće li dijete postati više ili manje tvrdoglavo – evo i kako...
Odnosi između roditelja i odrasle djece često se s godinama mijenjaju. Umjesto svakodnevne bliskosti i povjerenja, sve češće dolazi do šutnje, nesporazuma ili čak potpunog prekida komunikacije. Iako su namjere roditelja često dobre, način na koji pristupaju razgovoru može dodatno povećati jaz.
Jedna od najosjetljivijih i najkontroverznijih tema u odgoju je tjelesno batinama djece, a u našim krajevima još se zadržala ona misao da je „batina iz raja izašla“.
Snalažljivost je važna vještina koja djeci pomaže da se uspješno nose s različitim životnim izazovima, budu kreativna u rješavanju problema i brzo prilagode novim situacijama. Razvijanje snalažljivosti kod djece nije nešto što se događa preko noći, ali kroz praktične vježbe i svakodnevne situacije, roditelji mogu pomoći djeci da izgrade ovu ključnu sposobnost.
ODRASTANJE u obitelji koja štedi često znači usvajanje navika koje drugima mogu izgledati neobično, ali u takvom okruženju štedljivost je način života i prilagodbe na razne izazove. Ove navike oblikuje potreba za očuvanjem resursa, ali i želja da se izbjegne nepotrebno trošenje.
Djeca koja su odrasla u emocionalno zanemarujućem okruženju često ne znaju da je ono što su doživljavala zapravo ostavilo dublje posljedice. Takvo zanemarivanje ne uključuje uvijek nasilje ili zlostavljanje - ono je tiho, nevidljivo i teško ga je prepoznati.
Roditeljstvo je izazovan balans između ljubavi, discipline i granica, no neki horoskopski znakovi skloni su pomaknuti taj balans u smjeru prijateljstva. Iako žele samo najbolje za svoju djecu, njihova želja da budu cool mama ili tata ponekad ih sprječava da preuzmu ulogu vođe koja je djeci zapravo najpotrebnija.
Pravilna prehrana u ranom djetinjstvu ključna je za zdrav razvoj mozga. Tokom prvih godina života mozak se brzo razvija, a određeni nutrijenti mogu značajno utjecati na pamćenje, koncentraciju i opće kognitivne sposobnosti djeteta.
Djeca koja provode puno vremena uz more, blizu jezera ili rijeke najčešće se razviju u odrasle osobe boljeg mentalnog zdravlja, pokazalo je novo britansko istraživanje.
Samopouzdanje kod djece ne razvija se preko noći. Ono se gradi kroz svakodnevne interakcije, podršku i osjećaj sigurnosti koji dijete dobiva od svojih roditelja. Iako većina roditelja želi najbolje za svoju djecu, neke navike mogu ozbiljno narušiti djetetovu sliku o sebi. Umjesto da dijete osjeti da vrijedi onakvo kakvo jest, počinje se preispitivati, povlačiti ili se oslanjati isključivo na vanjsko odobravanje.
Iako se odrasli ne mogu prisjetiti svojih prvih godina života, znanstvenici sve više otkrivaju da bebe i te kako stvaraju uspomene. Novo istraživanje sa Sveučilišta Columbia pokazalo je da djeca već s navršenih godinu dana mogu formirati specifična sjećanja, što mijenja dosadašnje shvaćanje o razvoju mozga u ranom djetinjstvu.
