Kardiovaskularne bolesti sve češće pogađaju osobe u tridesetim i četrdesetim godinama života, upozorila je specijalistkinja kardiologije dr. Ena Štimjanin, navodeći da su ubrzan način života, stres i loše životne navike ključni faktori porasta oboljenja.
Stručnjaci ističu da sve šira primjena vještačke inteligencije (AI) u kardiovaskularnoj hirurgiji omogućava ljekarima da unaprijed odrede hirurške tehnike i skrate trajanje operacija.
„Kardiovaskularne bolesti se smatraju vodećim uzrokom smrti u svijetu – više od 50% svih smrtnih slučajeva posljedica je bolesti srca i krvnih sudova“, istakao je emeritus prof. dr. Vjekoslav Gerc na današnjem obilježavanju Svjetskog dana srca u Akademiji nauka i umjetnosti Bosne i Hercegovine (ANUBiH).
Tromb ili krvni ugrušak nastaje gomilanjem proteina u krvi, koje dovodi do zgrušavanja (koagulacije).
Bolest srca i krvnih žila (kardiovaskularne bolesti) u svijetu, pa tako i u BiH prioritetni su javnozdravstveni problem jer su i dalje vodeći uzrok smrti.
Sportski savez Grada Mostara u saradnji s Udruženjem kardiologa HNK-a obilježit će Svjetski dan srca, 29. septembra nizom sportsko-rekreativnih aktivnosti u okviru kampanje ''Dani srca u Mostaru''.
U slučaju da na hljeb volite namazati margarin s džemom ili pak u sendvič staviti majonezu, ova jednostavna zamjena pomoći će vam pri smanjenju rizika od demencije za čak 28 posto.
Širom svijeta, kardiovaskularne bolesti su jedan od vodećih uzroka smrti. Riječ je o brojnim stanjima koja utječu na srce i krvožilni sistem, od moždanog udara do koronarne bolesti srca.
