Samookrivljavanje je česta reakcija na gubitak, traumu i patnju. Može dati kratkotrajan osjećaj kontrole, ali često otežava oporavak i brigu o sebi.
Cijene rastu, kućni budžeti su sve tanji, ali potrošnja ne prestaje, čak ni kada je riječ o stvarima koje nam nisu nužne.
Udarac može zaustaviti ponašanje u nekoliko sekundi. Ali zaustavljeno ponašanje nije isto što i naučeno ponašanje.
Dijete prestane vrištati, spusti predmet ili uradi ono što mu je rečeno. Ako posmatramo samo tih nekoliko sekundi, možemo zaključiti da je fizička kazna djelovala.
Roditelji se često nađu u situaciji da ne znaju kako reagirati kada dijete viče ili odbija surađivati. U takvim trenucima mnogi instinktivno posežu za kažnjavanjem ili opomenama, vjerujući da će tako smiriti situaciju.
Poteškoće s prilagodbom promjenama čest su problem koji pogađa mnoge ljude i može imati ozbiljne posljedice za mentalno zdravlje. Psihologinja Samantha Rodman Whiten upozorava da takav način razmišljanja povećava rizik od anksioznosti i depresije.
Kako se, iz perspektive psihologije, na najzdraviji način može proći kroz gubitak roditelja i koje su ključne greške koje ljudi najčešće prave pokušavajući „biti jaki“ u procesu žalovanja?
Nasilje nad ženama u našem društvu duboko je ukorijenjeno, normalizirano i višeslojno, upozorava psihologinja Emina Kučuk, ističući da se radi o fenomenu koji nije moguće jednostavno objasniti.
Crni petak kod mnogih izaziva val uzbuđenja i strah od propuštanja, što lako zamagli procjenu i potakne kupovinu stvari koje nam zapravo ne trebaju, a kombinacija emocionalnih impulsa, marketinškog pritiska i osjećaja da je "prava prilika samo danas" često dovodi do pretjerane i impulzivne potrošnje, kazala je u razgovoru za Fenu psihologinja Antonija Šudić Leko.
Jeste li se ikada osjećali emocionalno otupjelo, kao da ne možete jasno prepoznati što osjećate? Možda ste imali dojam da ste nepovezani s drugima, čak i u društvu bliskih ljudi, ili vam je bilo teško reagirati kada prijatelj podijeli nešto važno. Takve poteškoće nisu znak osobne slabosti, već često proizlaze iz emocionalnog zanemarivanja u djetinjstvu, situacije u kojoj roditelji ignoriraju ili umanjuju emocionalne potrebe djeteta, piše Psychology Today.
Psihologinja Marijana Grgić iz Čitluka zajedno je sa suprugom prošla proces rehabilitacije u komuni nakon što je saznala da je on ovisnik o heroinu. Iako sama nikada nije bila ovisnica, odlučila je s njim ući u zajednicu, uvjerena da je podrška najbližih ključna u procesu izlječenja.
Ljubomora je jedan od najčešćih izazova u romantičnim vezama, a većina parova se s njom suoči, osobito u ranoj fazi odnosa. Iako se obično doživljava kao negativna emocija koja narušava povjerenje i stvara distancu, ona zapravo može poslužiti kao koristan znak i prilika za rast.
Upoznavanje svijeta oko sebe zahtijeva otvorenost, poniznost i dobru dozu samosvijesti. Djeca koja te vrijednosti usvoje od malih nogu imaju veće šanse izrasti u suosjećajne i osjetljive ljude. Iako je pojam privilegija mnogima apstraktan ili previše složen za djecu, klinička psihologinja Mariana Plata tvrdi suprotno.
Gotovo svi roditelji od svojih tinejdžera barem jednom doživjeli su da im bezobrazno odgovore, a to izaziva reakciju kod roditelja.
Svaki partner u vezi želi moći računati na drugu osobu u trenucima potrebe. Bez tog povjerenja veza ne može uspješno funkcionirati. Iako svaka veza ima svoj jedinstveni način izražavanja tog povjerenja, postoji pet osnovnih "stupova" na kojima počiva stabilan i pouzdan odnos, tvrdi psihologinja i bračna savjetnica Randi Gunther. Podijelila je tih pet ključnih stvari na kojima se zasniva sretna i pouzdana veza.
Djeca koja su odrasla u emocionalno zanemarujućem okruženju često ne znaju da je ono što su doživljavala zapravo ostavilo dublje posljedice. Takvo zanemarivanje ne uključuje uvijek nasilje ili zlostavljanje - ono je tiho, nevidljivo i teško ga je prepoznati.
Odgoj djece jedan je od najvažnijih zadataka, a način na koji komuniciramo s djecom izravno utječe na njihovo samopouzdanje, emocionalni razvoj i osjećaj vlastite vrijednosti. Iako mnogi roditelji žele najbolje za svoju djecu, neke uobičajene fraze koje se koriste u svakodnevici mogu imati dugoročno štetan učinak - osobito kada dolaze iz frustracije ili neznanja.
Idućeg vikenda ponovno pomičemo kazaljke na satu - u noći sa subote na nedjelju prelazimo na ljetno računanje vremena.
Pohvala igra važnu ulogu u odgoju, ali način na koji roditelji hvale svoju djecu može imati dugoročan utjecaj na njihov razvoj. Premalo pohvale može dovesti do nesigurnosti, dok pretjerano hvaljenje može stvoriti nerealna očekivanja i narcisoidne osobine.
Iako se ove stvari mogu činiti neznatnima, one imaju moć produbiti intimnost i učiniti vezu sretnijom, tvrdi psihologinja dr. Samantha Rodman Whiten.
