Sepsa je, kako upozoravaju ljekari, najteža komplikacija infekcije, bilo bakterijske, virusne ili gljivične i jedan od vodećih uzroka smrti i invaliditeta. Sepsa je komplikacija infekcije, ali i njen najopasniji oblik koji dovodi do sistemskog poremećaja organizma. Kad imunitet, umjesto da nas brani, krene u prekomjernu i nekontrolisanu reakciju, dolazi do oštećenja organa i po život opasnih posljedica, pojašnjava dr. Sanda Vujnić, pulmologinja i specijalistkinja kritične njege.
Sepsa se razvija postepeno, kao kontinuitet infekcije, a u najtežim slučajevima vodi do septičkog šoka, dramatičnog pada krvnog pritiska, prestanka dotoka krvi u vitalne organe i smrti. Jedan od najalarmantnijih simptoma je nagli pad pritiska praćen ubrzanim disanjem, smanjenjem kisika u krvi, temperaturom, malaksalošću i stanjem konfuzije. Kad dođe do tih znakova, vrijeme postaje presudno – naglašava Vujnić u tekstu na portalu Znanjem do zdravlja.
Rizične grupe posebno su osjetljive na razvoj sepse. Među njima su stariji od 65 godina, pacijenti sa hroničnim bolestima poput dijabetesa, karcinoma i oboljenja bubrega, kao i oni čiji je imunitet oslabljen zbog terapija ili dugotrajnih hospitalizacija. Kod osoba oslabljenog imuniteta, sepsa može nastupiti brže i agresivnije jer njihov organizam nema snagu da odbrani vitalne funkcije – kaže Vujnić.
Pandemija COVID-19, podsjeća ona, bila je globalna lekcija o opasnosti sepse. ‘Većina smrtnih ishoda tokom pandemije zapravo su bili ishodi virusne sepse. To je dokaz koliko su moderna vakcina i brzi dijagnostički testovi bili ključni za spašavanje života. COVID-19 nam je pokazao da je sepsa mnogo šira prijetnja nego što se do tada vjerovalo – kazala je.
Najveći izazov, prema njenim riječima, jeste rano prepoznavanje.
‘Svaki sat kašnjenja u postavljanju dijagnoze i započinjanju liječenja značajno smanjuje šanse za preživljavanje. Zato je rana identifikacija i pravovremena terapija ključ. To uključuje antibiotike, infuzione tečnosti i lijekove koji stabilizuju krvni pritisak – kazala je.
Prevencija je, ističe, jednako važna. Vakcinacija, održavanje higijene, redovne kontrole i brzo reagovanje na simptome osnovne su mjere. Mnogo ljudi ne zna da se ishod liječenja sepse ne tiče samo pojedinca i porodice, već i zdravstvenog sistema cijele države. U razvijenim zdravstvenim sistemima postoje protokoli za brzu reakciju, dok u zemljama poput Bosne i Hercegovine sepsa još nije prepoznata kao prioritet javnog zdravstva. To je ozbiljan problem – istaknula je Vujnić.
Nažalost, prema podacima European Sepsis Alliance, samo mali broj evropskih zemalja uvrstio je sepsu u nacionalne zdravstvene programe. Bosna i Hercegovina, pokazuju podaci iz 2023. godine, još nije među njima.
Prema podacima iz zdravstveno statističkih godišnjaka Federacije Bosne i Hercegovine, objavljenog od Zavoda za javno zdravstvo FBiH, u 2022. godini bilo je 36 prijavljenih slučajeva sepse u FBiH. Broj prijavljenih slučajeva sepse u naredne dvije godine je rastao te je u 2023. bio 101 slučaj, a u 2024. godini taj broj je narastao na 160 slučajeva sepse u FBiH.
Doktorica Sanda Vujnić diplomirala je na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Ross 2008. godine i specijalizirala kritičnu njegu u SAD-u, aktivno djeluje i kao članica stručnog tima platforme Znanjem do zdravlja www.znanjemdozdravlja.com . Njen apel je jasan ‘Sepsa ne bira i može pogoditi svakoga. Na nama je da budemo svjesni znakova upozorenja, da reagujemo na vrijeme i da zajednički radimo na prevenciji i liječenju.’
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.