Zdravlje prije svega

Reagujte i na najmanju promjenu: Rak dojke ne mogu uvijek da opipaju ni najiskusniji ljekari

Rak dojke je najčešći zloćudni tumor kod žena, nastaje kada ćelije u dojci počnu da se nekontrolisano djele i rastu.

FOTO: UNSPLASH
FOTO: UNSPLASH
Ilustracija

Kada se promjena otkrije na vrijeme, rak dojke je bolest koja može u većini slučajeva da se dobro kontroliše. Ipak, svaka kvržica na dojci nije karcinom dojke. Ljekari napominju da su samopregledi dojke korisni, ali nisu način da se sigurno otkrije mogući zdravstveni problem.

Čak ni najiskusniji ljekar neće uvokek napipati rak dojke.

Promkene uglavnom nisu maligne prirode

Samopregled nije zamjena za skrining i dijagnostiku, ali poznavanje izgleda sopstvenih dojki pomaže da se uoče nove promjene, koje treba proveriti kod ljekara.

Stručnjaci napominju da je bitno da pratimo svoje tijelo, ali i naglašavaju da većina promjena, kvržica na dojkama nije maligne prirode. Specijalistkinja za zdravlje dojki dr Lakšmi Katri objašnjava kada je vrijeme da se obratite ljekaru.

Prepoznavanje raka dojke otežava činjenica da ne postoji jedna karakteristična vrsta kvržice koja bi ukazala na tumor. Sve u bitnoj mjeri zavisi i od vrste raka dojke, veličine tumora i građe dojke.

Simptomi raka dojke

Promjene na koži: naboranost, uvlačenje kože, crvenilo ili izgled sličan „narandžinoj kori“.

Kvržice i zadebljanja: čvrst čvor u dojci, ispod pazuha ili u predjelu ključne kosti.

Promjene na bradavici: uvlačenje bradavice, neuobičajen sekret, krvav sekret.

Promjene oblika: asimetrija, otok ili neobjašnjiva promjena veličine i oblika jedne dojke.

Osjetljivost ili bol što ne prolazi i nije povezan sa menstrualnim ciklusom.

Ljekari podvlače da bez medicinskih snimanja, kao što su mamografija ili ultrazvuk dojki, biopsija po potrebi, nije moguće samo na osnovu dodira utvrditi da li je kvržica maligna ili je reč možda o nečemu uobičajenom, poput ciste. Drugim riječima, rak dojke ne može da se dijagnostikuje samo dodirom.

Kvržica na dojci može da bude bolna ili bezbolna, tvrda ili meka, pokretna ili nepokretna, mala, velika, glatkog ili nepravilnog oblika. Situaciju dodatno komplikuje činjenica da i zdravo tkivo dojke može biti neravno.

Na koje promjene je potrebno da obratimo pažnju?

Na osnovu izgleda promjene ili opipavanja nije moguće pouzdano utvrditi da li je riječ o raku, važno je obratiti pažnju i na druge promjene. Naravno, kvržice, izbočine, nepravilnosti ne treba ignorisati, ali neke vrste raka dojke mogu da se razvijaju i bez ovih promjena.

Savjet ljekara jeste da pokušamo da obratimo pažnju na izgled kože dojke. Ukoliko je koža primjetno udubljena i podsjeća na koru pomorandže, potrebno je doći kod ljekara.

Novi osip ili crvenilo, crvene ili ružičaste površine ili pruge na dojci, takođe su znak za pregled. Često su ovakve promjene posledica ekcema ili drugih kožnih oboljenja, ali bitno je isključiti i ozbiljnije uzroke.

Obratite se ljekaru ako primijetite perutanje, stvaranje krasti ili oštećenje kože oko bradavice, ako se jedna bradavica iznenada uvuče ili ako se bez pritiska pojavi bistar ili krvav sekret iz jedne dojke.

Ne donosite sami zaključke

Važno je da dobro poznajete svoje dojke. Značajni su redovni samopregledi uz ginekološke preglede i mamografiju kada je preporučena. Lekari ipak upozoravaju da ne donosite zaključke na osnovu samopregleda. Ako primijetite bilo kakvu novu ili neuobičajenu promenu na dojkama, obratite se ljekaru.

– Čak ni iskusni ljekari samo na osnovu pregleda dodirom ne mogu sa sigurnošću da utvrde da li je kvržica maligna – naglašava dr Katri.

Samopregled je važan prvi korak u uočavanju promena, ali svaka promjena ne znači da je u pitanju rak.

Na primjer, glatke, meke i elastične kvržice često mogu biti ciste, naročito kod mlađih žena. Ljekar će ipak vjerovatno preporučiti dodatne preglede, poput ultrazvuka dojki, kako bi se utvrdilo o čemu je riječ, kaže dr Katri.