Američki neurolog dr. David Perlmutter izdvojio je nekoliko ključnih životnih promjena koje mogu pomoći u očuvanju zdravlja mozga, a odnose se na fizičku aktivnost, san, prehranu, društvene odnose i preventivnu brigu o zdravlju, piše Daily Mail.
Prevencija je ključna
Neurolog dr. Perlmutter gostujući u podcastu „The Diary of a CEO“ upozorio je da o prevenciji demencije treba razmišljati mnogo prije nego što se pojave prvi problemi s pamćenjem.
O ovoj temi govori i iz ličnog iskustva jer je njegov otac, ugledni neurohirurg, u starijoj dobi obolio od Alzheimerove bolesti. Iako je i sam neurolog, Perlmutter je priznao da u početku nije prepoznao znakove bolesti kod vlastitog oca.
„Sjećam se trenutka kada sam konačno shvatio: ‘O, Bože, on ima demenciju, a ja to nisam primijetio’“, prisjetio se.
Njegov otac sve češće je gubio stvari i zaboravljao zašto je ušao u određenu prostoriju.
„Teško je gledati roditelja u takvom stanju kada se sjetite ko je bio i šta je nekada predstavljao. Ne želim da drugi ljudi prolaze kroz to“, rekao je.
Zbog toga Perlmutter ističe da je važno brinuti o zdravlju mozga dok smo još zdravi, a ne tek kada se pojave prvi simptomi. Na dob i genetiku ne možemo utjecati, ali možemo promijeniti svakodnevne navike koje povećavaju rizik od demencije. Istraživanja pokazuju da se takvim promjenama određeni broj slučajeva demencije može spriječiti ili barem odgoditi njen razvoj.
Fizička aktivnost čuva mozak i mišiće
Dr. Perlmutter fizičku neaktivnost navodi kao jednu od najvećih prijetnji dugoročnom zdravlju mozga.
„Vježbanje i kretanje predstavljaju svojevrsni višenamjenski alat za mozak“, rekao je.
Fizička aktivnost poboljšava protok krvi u mozgu i pomaže u regulaciji šećera u krvi, što je posebno važno jer je dijabetes povezan s povećanim rizikom od demencije.
Pozvao se na istraživanje u kojem je učestvovalo nekoliko hiljada odraslih osoba. Rezultati su pokazali da su fizički najaktivniji pojedinci u srednjoj životnoj dobi imali oko 45 posto manji rizik od demencije u odnosu na one koji su najmanje vježbali.
Kod nekih starijih osoba koje nose genetsku varijantu APOE4, koja povećava rizik od Alzheimerove bolesti, razlika je bila još izraženija.
Iako su nalazi opservacijski i ne dokazuju uzročno-posljedičnu vezu, dr. Perlmutter smatra da genetsku predispoziciju ne treba posmatrati kao neizbježnu dijagnozu.
Preporučuje kombinaciju aerobnih vježbi i treninga snage. Objašnjava da mišićna aktivnost pokreće biološke procese koji pomažu u očuvanju zdravlja moždanih ćelija.
„U mojim godinama to je teže. Mnogo je veći izazov očuvati i izgraditi mišićnu masu, zbog čega je s tim zaista važno početi ranije“, rekao je.
Manje šećera za zdraviji metabolizam
Dr. Perlmutter smatra da je održavanje zdrave koncentracije šećera u krvi često zanemaren aspekt zaštite zdravlja mozga.
„Alzheimerova bolest prvenstveno je metabolički poremećaj mozga“, izjavio je.
Iako je metabolizam važno područje istraživanja Alzheimerove bolesti, riječ je o složenom oboljenju koje uključuje različite procese, među kojima su i nakupljanje amiloidnih i tau proteina.
Tokom podcasta neurolog je izveo i demonstraciju. Uzeo je porciju soka od narandže od 355 mililitara i izmjerio približno osam kašičica šećera kako bi pokazao koliko ga brzo možemo unijeti u organizam.
„Zar nije nevjerovatno da se ujutro probudimo i popijemo osam kašičica šećera?“, upitao je.
Iako sok od narandže sadrži vitamine, ima znatno manje vlakana od cijelog ploda. Dr. Perlmutter pozvao je ljude da preispitaju naviku konzumiranja zaslađenih pića, s obzirom na povezanost lošeg metaboličkog zdravlja i kognitivnog propadanja.
„Moramo učiniti sve što možemo kako bismo izbjegavali šećer“, poručio je.
Kvalitetan san je prioritet
Dr. Perlmutter upozorava i na važnost kvalitetnog sna za zdravlje mozga.
„San koji nas obnavlja izuzetno je važan“, rekao je, dodajući da čak i jedna neprospavana noć može štetno utjecati na mozak.
Objasnio je da se tokom spavanja učvršćuju sjećanja, dok se mozak oslobađa štetnih materija koje se u njemu nakupljaju. Taj proces uporedio je s čišćenjem ulica.
Naučnici istražuju može li narušavanje ovog procesa povećati rizik od Alzheimerove bolesti. Nedostatak sna također može otežati donošenje odluka i privremeno smanjiti osjetljivost organizma na inzulin.
Društveni odnosi važni su za zdravlje mozga
Dr. Perlmutter upozorava da usamljenost može povećati rizik od slabljenja pamćenja i drugih kognitivnih funkcija.
Kao primjer naveo je zajednice u kojima ljudi žive izuzetno dugo, a druženje i bliski odnosi predstavljaju važan dio svakodnevnog života.
„To su ljudi koji su povezani s drugima. Oni su dio zajednice, a to je dobro za mozak“, rekao je.
Objasnio je da druženje pozitivno utječe na raspoloženje i potiče lučenje oksitocina, hormona povezanog s osjećajem bliskosti i povezanosti s drugim ljudima.
Lijekovi nisu dovoljni
Dr. Perlmutter upozorava i da ne bismo trebali očekivati da će lijekovi jednog dana poništiti posljedice dugogodišnjeg nezdravog načina života.
„Odgovornost za zdravlje svog mozga prebacili smo na farmaceutsku industriju“, rekao je.
Smatra da bi ljekari o prevenciji demencije trebali razgovarati i s mlađim osobama, mnogo prije nego što se pojave prvi problemi.
Redovno praćenje krvnog pritiska i šećera u krvi može pomoći u ranom otkrivanju zdravstvenih problema koji povećavaju rizik od demencije.
Alkohol i demencija
Neurolog je upozorio i da čaša crnog vina dnevno možda nije toliko korisna za zdravlje kao što se nekada vjerovalo.
Ranija istraživanja povezivala su umjerenu konzumaciju alkohola s manjim rizikom od demencije, ali novija istraživanja dovela su takve zaključke u pitanje.
„Pokazalo se da ponovna analiza tih podataka upućuje na to da bilo kakva konzumacija alkohola vjerovatno nije dobra za mozak. Sam alkohol je neurotoksin“, rekao je.
Ipak, priznao je da i sam povremeno popije čašu vina. Dok je štetnost prekomjerne konzumacije alkohola dobro poznata, utjecaj malih količina na rizik od demencije još nije u potpunosti razjašnjen.
Na kraju je poručio da o zdravlju mozga treba brinuti na vrijeme, a ne tek kada se pojave problemi.
„Genetika puni pištolj, a način života povlači okidač“, rekao je.
Iako demenciju nije uvijek moguće spriječiti, usvajanje zdravih navika od mlađe životne dobi može pomoći u očuvanju pamćenja i zdravlja mozga u starosti.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.