Willettov ručak kod kuće je integralni hljeb s maslacem od kikirikija, malo džema ili meda i mrkva. Prema njegovom izračunu, takav obrok košta 72 centa, a priprema traje manje od tri minute. Ako je gladniji, doda još jednu krišku hljeba.
Osnovno pravilo, kako je rekao u intervjuu za The Washington Post, jednostavno je: prednost treba dati integralnim žitaricama, voću i povrću. Od proteina dnevno ide otprilike jedna porcija mliječnih proizvoda i jedna porcija druge hrane životinjskog porijekla, poput piletine ili ribe. Crveno meso najviše jednom sedmično.
Willett je profesor i nekadašnji rukovodilac Odsjeka za nutricionizam na Harvardovoj školi javnog zdravstva T. H. Chan. Objavio je hiljade naučnih radova. Decenijama vodi velika istraživanja koja prate desetine hiljada ljudi i ispituju kako ishrana i životne navike utječu na srčane bolesti, rak i druga oboljenja.
Walter Willett has published thousands of research papers and is widely considered the world’s most-cited nutritionist.
Now 81 years old, Willett is still going strong. Here’s what he eats in a day: https://t.co/WroS6n8oXU https://t.co/5yQlbdw0rv
— The Washington Post (@washingtonpost) October 11, 2026
Odrastao je na farmi na američkom Srednjem zapadu, uz mnogo mesa, pire krompir i umak od pečenja. Studirao je nauku o hrani i fiziku, a zatim je stekao diplome iz medicine, javnog zdravstva i epidemiologije. Kaže da je s novim dokazima postepeno prešao na mediteransku ishranu.
Doručak zasniva na grubo rezanoj zobi, uz šolju grčkog jogurta, malo orašastih plodova i voće. Trudi se da većinu dana među voćem budu borovnice. Uz to popije malu čašu soka od narandže.
Willett kaže da istraživanja povezuju bobičasto voće sa zaštitnom ulogom protiv neurodegenerativnih bolesti, ali da su potrebna dodatna istraživanja. Priznaje da sok od narandže sadrži mnogo šećera, kao i svi voćni sokovi, pa pije samo jednu malu čašu dnevno.
Za ručak na poslu pravi veliku salatu s lisnatim povrćem, slanutkom, orašastim plodovima, humusom, tofuom, maslinovim uljem i sirćetom. Jednom je umjesto maslaca od kikirikija na hljeb stavio kriške avokada, maslinovo ulje i bosiljak. Takva verzija košta nešto više, ali i dalje traje manje od tri minute.
Večera je obično riba ili perad. Willett navodi integralnu rižu sa šafranom i varivo s orasima, piletinom i narom, koje je pripremila njegova supruga. Kad želi nešto brzo, ispeče ribu s maslinovim uljem i servira je uz kuhano povrće.
Kad je sam, pravi salatu od već oprane mješavine lisnatog povrća, maslina i svježeg povrća. Često doda konzervu kamenica ili dagnji. Priprema traje manje od pet minuta.
Osamdesetih i devedesetih zdravstvene institucije pozivale su Amerikance da smanje masti i povećaju ugljikohidrate. Willett i kolege zaključili su na osnovu podataka da je važniji kvalitet masti i ugljikohidrata nego njihova ukupna količina. Upozoravao je da rafinirani ugljikohidrati, poput šećera, bijelog hljeba, bijele tjestenine i keksa bez masti, mogu pogoršati metaboličko zdravlje.
Godine 2003. objavio je rad naslovljen „Prestanite preporučivati ishranu s malo masti!“. Njegova istraživanja povezivala su transmasti sa srčanim i moždanim udarima. Na kraju su zdravstvene institucije prestale preporučivati ishranu s malo masti, a proizvođači su morali ukloniti transmasti iz proizvoda.
Willett kaže da mediteranska ishrana djeluje kroz više mehanizama. Nezasićene masti mogu smanjiti LDL holesterol bez povećanja triglicerida ili smanjenja HDL holesterola. Polinezasićene masti pomažu u smanjenju inzulinske rezistencije.
Povrće osigurava kalij, koji snižava krvni pritisak. Omega-3 masne kiseline iz ribe smanjuju poremećaje srčanog ritma, a time i rizik od iznenadne srčane smrti.
Za užinu uvijek ima jabuke i mrkvu. Priča da se prilikom pisanja udžbenika udebljao oko 2,3 kilograma jer je grickao kekse i čips. Pri radu na sljedećem izdanju držao je jabuke i mrkvu pri ruci i nije dobio na težini.
Na posao ide biciklom. Radi i trbušnjake, vježbe s elastičnim trakama i druge vježbe snage.
Kada bi četiri decenije istraživanja morao sažeti u jedan odgovor, Willett kaže: jedite raznovrsnu, zdravu hranu, pretežno biljnog porijekla, i pronađite način da u tome uživate, prenio je N1.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.