Djeca

Osam godina pratili 260 djece: Rezultati o korištenju ekrana iznenadili naučnike

Vrijeme koje djeca provode pred ekranima ne mora nužno biti štetno za njihov razvoj.

djeca telefon ekrani
FOTO: PIXABAY

Novo istraživanje finskih naučnika pokazalo je da su djeca koja su tokom odrastanja više koristila ekrane u adolescenciji postizala bolje rezultate na određenim testovima kognitivnih sposobnosti.

Istraživanje, koje je trajalo osam godina, dovodi u pitanje pretpostavku da je svako vrijeme provedeno pred ekranom loše za djecu. Naučnici ipak upozoravaju da rezultati ne dokazuju da ekrani poboljšavaju razvoj mozga, nego pokazuju povezanost između pojedinih navika i kognitivnih sposobnosti.

Naučnici osam godina pratili 260 djece

Finski naučnici koristili su podatke dugoročnog istraživačkog projekta PANIC, u kojem je učestvovalo 260 djece, od čega 136 dječaka i 124 djevojčice. Njihov razvoj pratili su od približno osme do šesnaeste godine života, piše ScienceAlert.

Tokom istraživanja bilježili su koliko su djeca fizički aktivna, koliko vremena provode sjedeći i koliko koriste ekrane. Podatke su prikupljali upitnicima i uređajima koje su učesnici nosili kako bi se mogla pratiti njihova aktivnost.

Na kraju osmogodišnjeg perioda djeca su rješavala testove kojima su naučnici procjenjivali njihove kognitivne sposobnosti. Između ostalog, ispitivali su pamćenje, pažnju i brzinu reagiranja na različite zadatke.

Više vremena pred ekranom povezano s boljim rezultatima

Rezultati su pokazali da su djeca koja su tokom odrastanja provodila više vremena pred ekranima kao adolescenti imala bolje ukupne rezultate na kognitivnim testovima. Također su brže reagirala na zadatke kojima se ispitivala radna memorija.

Takav nalaz razlikuje se od čestih upozorenja da korištenje ekrana nužno šteti razvoju djece. Međutim, istraživači naglašavaju da sama povezanost ne znači da je upravo vrijeme provedeno pred ekranom uzrokovalo bolje rezultate na testovima.

Važnije je šta djeca rade na ekranima

Naučnici smatraju da bi važnu ulogu mogla imati vrsta sadržaja i aktivnosti kojima se djeca bave. Naprimjer, neke videoigre zahtijevaju brzo reagiranje, pamćenje informacija, usmjeravanje pažnje i rješavanje problema.

– Vrijeme provedeno pred ekranom ne treba posmatrati isključivo kao štetno – objasnio je Petri Jalanko, istraživač s Univerziteta u Jyväskyläi, ističući da je potrebno razlikovati pojedine oblike korištenja digitalnih uređaja.

– Naši rezultati ukazuju na to da ono može podržati kognitivne procese kod djece i adolescenata. Pretpostavljamo da je ključno pitanje čime se tačno bave dok koriste ekrane – dodao je Jalanko.

Autori pritom podsjećaju na ranija istraživanja koja su pokazala da igranje određenih videoigara može biti povezano s boljim rezultatima na pojedinim kognitivnim zadacima. Ipak, to ne znači da sve igre i svi digitalni sadržaji imaju iste učinke.

I čitanje i pisanje mogu biti korisni

Istraživači ističu da korisne aktivnosti ne moraju nužno uključivati ekrane. Čitanje, pisanje i rješavanje školskih zadataka također mogu poticati kognitivne sposobnosti, iako se uglavnom obavljaju u sjedećem položaju.

Zbog toga smatraju da pri procjeni dječijih navika nije dovoljno posmatrati samo koliko vremena provode sjedeći ili pred ekranima. Važno je i kako koriste to vrijeme te kakve mentalne aktivnosti pritom obavljaju.

Neočekivani rezultati o fizičkoj aktivnosti

Studija je pokazala i neočekivanu povezanost između pojedinih oblika fizičke aktivnosti i kognitivnih rezultata. Kod dječaka koji su više učestvovali u fizičkim aktivnostima bez nadzora zabilježeni su slabiji rezultati na jednom od testova pamćenja.

Ta povezanost nije bila statistički značajna za cijelu grupu djece, pa istraživači upozoravaju da se na osnovu nje ne mogu donositi čvrsti zaključci. Nalaz također ne znači da je fizička aktivnost štetna za razvoj mozga.

Autori pretpostavljaju da bi jedno od mogućih objašnjenja moglo biti to što nestrukturirana fizička aktivnost ostavlja manje vremena za čitanje, pisanje, učenje i druge aktivnosti koje direktnije potiču određene kognitivne sposobnosti.

Rezultati ne znače da djeca trebaju više koristiti ekrane

Iako je istraživanje pokazalo pozitivnu povezanost između vremena provedenog pred ekranima i pojedinih kognitivnih sposobnosti, ono nije dokazalo uzročno-posljedičnu vezu. Nije utvrđeno ni da bi povećavanje vremena provedenog pred ekranom samo po sebi poboljšalo rezultate djece.

Nalazi također ne poništavaju ranija istraživanja koja upozoravaju na moguće negativne posljedice pretjeranog korištenja ekrana po zdravlje, ponašanje i razvoj djece. Finska studija usmjerila se na određene kognitivne sposobnosti tokom adolescencije.

Istraživanje je objavljeno u naučnom časopisu Pediatric Exercise Science. Njegovi autori smatraju da buduća istraživanja trebaju detaljnije ispitati kako različite aktivnosti pred ekranima utječu na kognitivni razvoj djece.