Ključna preporuka glasi zamijeniti običnu kuhinjsku sol proizvodima s manjim udjelom natrija, konkretno onima obogaćenima kalijem.
Riječ je o prijedlogu koji, ako se u potpunosti provede, prema procjenama WHO-a može spriječiti stotine tisuća smrti godišnje od bolesti srca, moždanog udara i drugih komplikacija povezanih s povišenim krvnim pritiskom.
Sol i zdravlje: opasnosti koje ne treba ignorirati
Već se decenijama zna da prekomjeran unos natrija – glavne komponente kuhinjske soli – povećava rizik od hipertenzije, koja zauzvrat znatno povećava vjerovatnost za srčane bolesti, moždani udar i zatajenje bubrega. Prema WHO-u, 1,9 miliona ljudi godišnje umire zbog posljedica prevelikog unosa soli.
Iako preporučena dnevna doza natrija iznosi najviše 2 grama, svjetski prosjek premašuje 4,3 grama dnevno. WHO je još 2013. godine postavio cilj da se do 2025. smanji unos natrija za 30 %, ali većina zemalja – uključujući Australiju – neće ispuniti taj cilj u zadanom roku. Novi rok je postavljen za 2030. godinu.
Zašto je smanjenje soli tako teško?
Glavni problem, ističu stručnjaci, leži u navikama – ljudi vole slan okus i teško se prilagođavaju blažoj hrani. Promjene se ne traže samo od kućanstava, već i od prehrambene industrije koja koristi velike količine soli u gotovim i polugotovim proizvodima.
Tu se kao rješenje nameće zamjenska sol, najčešće obogaćena kalijem – mineralom ključnim za zdravlje srca i krvnih žila. Većina ljudi unosi nedovoljno kalija, iako WHO preporučuje čak 3,5 grama dnevno. Osim u solima, kalij se prirodno nalazi u svježem voću i povrću.
Kalijeva sol – ista primjena, bolji učinak
Zamjenska sol izgleda isto, koristi se jednako i okus joj je gotovo nepromijenjen. Najčešće se prodaje pod nazivima poput kalijeva sol, srčana sol, sol s niskim udjelom natrija, mineralna sol ili sol s reduciranim natrijem.
Zdravstveni učinci su dvostruki: manje natrija i više kalija dovode do nižeg krvnog tlaka. Studije su pokazale da ova promjena značajno smanjuje rizik od kardiovaskularnih bolesti i prerane smrti.
U najvećem istraživanju dosad, više od 90 % sudionika nastavilo je koristiti kalijevu sol i nakon pet godina, što ukazuje na visoku prihvaćenost među potrošačima
Ko bi trebao biti oprezan?
Unatoč velikim koristima, postoje i ograničenja. Naime, osobe s težim bubrežnim bolestima ne bi smjele koristiti kalijevu sol jer njihovi bubrezi ne mogu učinkovito obraditi višak kalija. Zato WHO upozorava na nužnost jasnog označavanja proizvoda koji sadrže kalijev klorid, kako bi se izbjegli zdravstveni rizici za ranjive skupine.
Problem cijene i dostupnosti
Zasad je zamjenska sol skuplja za proizvodnju i uglavnom se prodaje u bogatijim državama. Pregled iz 2021. pokazao je da se sol s niskim udjelom natrija prodaje u samo 47 zemalja, i to po cijenama koje mogu biti i 15 puta više od obične soli.
Kako bi se preporuka WHO-a provela, potrebno je: povećati proizvodnju kalijevog klorida prehrambene kvalitete, proširiti opskrbne lance, osigurati dostupnost na policama trgovina uz običnu sol.
Uloga prehrambene industrije
Ne treba zaboraviti da čak 80 % unosa soli dolazi iz prerađene hrane. Iako se trenutne smjernice WHO-a ne bave izravno prehrambenom industrijom, jasno je da će suradnja s proizvođačima hrane biti ključna. Zamjena soli u masovnoj proizvodnji prehrambenih artikala mogla bi višestruko povećati javnozdravstvene koristi.
Ako se zamjena obične soli s kalijevom provede globalno, WHO procjenjuje da bi godišnje bilo moguće spriječiti milione slučajeva moždanih i srčanih udara. No, uspjeh ove inicijative ovisi o prihvaćenosti kod potrošača, dostupnosti na tržištu i podršci industrije.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.