Dodao je da su jedino za vrijeme španske gripe 1918. godine drugi uzroci preuzeli primat, te da će, uprkos značajnom napretku u prevenciji, dijagnostici i liječenju tokom posljednjih 50 godina, kardiovaskularne bolesti ostati vodeći uzrok smrtnosti u svijetu najmanje do 2040. godine.
Svečanost je bila posvećena i obilježavanju 15 godina rada Odbora za kardiovaskularnu patologiju ANUBiH-a. Akademkinja Senka Mesihović-Dinarević podsjetila je da je u tom periodu održano nizsimpozija i javnih predavanja, a objavljeno više od 1.800 stranica recenziranih publikacija, uz učešće oko130 predavača iz cijelog svijeta.
„Ponosni smo što smo u proteklim godinama ugostili eminentne stručnjake i omogućili razmjenu znanja snašim ljekarima, studentima i građanima. Posebno bih istakla i našu novu studiju o aerozagađenjuprovedenu u Sarajevu na 3.000 ispitanika, kojom želimo dati naučne argumente i smjernice za donošenjeozbiljnih zdravstvenih politika“, naglasila je Mesihović-Dinarević.
U okviru svečanosti promovisana je i knjiga „Zdravstvene koristi mediteranske ishrane“ autoriceakademkinje Senke Mesihović-Dinarević sa saradnicima, prva studija takve vrste u Jugoistočnoj Evropi,objavljena u suizdavaštvu ANUBiH-a, Univerziteta u Sarajevu i Centra za interdisciplinarne studije.Recenzenti knjige, emeritus prof. dr. Vjekoslav Gerc, emeritus prof. dr. Vjekoslav Krželj i emeritus prof.dr. Midhat Jasić, naglasili su da publikacija predstavlja vrijedan doprinos evropskoj literaturi iz oblastikardiovaskularne medicine i nutricionizma.
„Rezultati istraživanja jasno pokazuju da mediteranska ishrana – bazirana na maslinovom ulju, voću,povrću i cjelovitim namirnicama – značajno doprinosi očuvanju zdravlja srca i krvnih sudova. Ovastudija može poslužiti kao osnova za edukaciju stanovništva i uvođenje novih kurikuluma. Ishrana jesnažan alat u prevenciji bolesti, a jednako je važno posmatrati je i kao zdravstveno, i kao društveno-ekonomsko pitanje“, istakla je autorica.
Akcenat događaja stavljen je na prevenciju, odnosno na pravovremeno otkrivanje i kontrolu rizičnihfaktora. Istaknuto je i da je Evropsko kardiološko udruženje predstavilo tzv. znanstveni broj s ciljem dado 2050. godine nijedna osoba mlađa od 65 godina ne doživi moždani udar. Brojevi simbolizirajuosnovne principe prevencije:
– 0 – ne pušiti,
– 3 – najmanje 3 kilometra hodanja dnevno,
– 5 – pet obroka tokom dana,
– 140 (odnosno 130) – gornji sistolni pritisak prema najnovijim smjernicama,
– 5 – ukupni holesterol ispod 5,
– 3 – LDL holesterol ispod 3.
Podsjećamo, Svjetska kardiološka federacija ustanovila je obilježavanje Svjetskog dana srca 2000.godine, s ciljem informiranja javnosti o tome da su bolesti srca i moždani udar vodeći uzroci smrtnosti usvijetu i kod nas.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.