Istraživanje na miševima pokazalo je da virus mijenja sastav spermatozoida, što može da utiče na ponašanje i mentalno zdravlje potomstva, posebno povećavajući sklonost ka anksioznosti.
Ova otkrića otvaraju novo poglavlje u razumijevanju dugoročnih efekata pandemije – ne samo na one koji su preboljeli virus, već i na generacije koje tek dolaze.
Naučnici upozoravaju da bi, ukoliko se slični mehanizmi potvrde i kod ljudi, posljedice COVID-19 mogle da budu mnogo dublje nego što se ranije mislilo.
Potomci pokazuju izraženu anksioznost
Istraživači sa Instituta za neuronauku i mentalno zdravlje Florey u Melburnu, Australija, zarazili su mužjake miševa virusom koji izaziva COVID-19, parili ih sa ženkom i proučavali uticaj na zdravlje njihovog potomstva.
– Otkrili smo da potomci zaraženih mužjaka pokazuju izraženije anksiozno ponašanje u poređenju sa potomstvom nezaraženih očeva – izjavila je prva autorka studije Elizabet Kliman.
Studija, objavljena u recenziranom časopisu “Nature Communications” otkrila je da su sva potomstva mužjaka zaraženih virusom COVID-19 pokazala te promene.
Posebno su ženke pokazale “značajne promjene” u aktivnosti određenih gena u hipokampusu, dijelu mozga koji reguliše emocije.
– To može da doprinese povećanoj anksioznosti koju smo primjetili kod potomstva, putem epigenetskog nasljeđivanja i izmjenjenog razvoja mozga – rekla je koautorka studije Karolina Gubert.
Istraživači su naveli da je njihov rad prvi te vrste koji pokazuje dugoročni uticaj COVID-19 infekcije na ponašanje i razvoj mozga budućih generacija.
Ustanovili su da je virus izmenio molekule RNK u spermatozoidima očeva, od kojih su neki „uključeni u regulaciju gena za koje se zna da su važni za razvoj mozga“, naveli su iz instituta.
– Ovi nalazi sugerišu da pandemija COVID-19 može imati dugotrajne efekte na buduće generacije – izjavio je glavni istraživač Entoni Hanan.
Ali, kako je dodao Hanan, potrebno je da se sprovedu dodatna istraživanja – uključujući i ona koja bi utvrdila da li se iste promjene javljaju i kod ljudi.
– Ako se naši nalazi pokažu primenljivima na ljude, to bi moglo uticati na milione djece širom svijeta i njihove porodice, sa značajnim implikacijama po javno zdravlje – rekao je on.
Najmlađi pretrpjeli najveće mentalne posljedice
Pandemija COVID-19, koja je počela početkom 2020. godine, poznato je da je prouzrokovala više od sedam miliona smrtnih slučajeva širom svijeta, prema podacima Svjetske zdravstvene organizacije. Pravi broj vjerovatno je znatno veći. Poznato je da su i sama bolest i zvanične mjere protiv nje imali dubok uticaj na mentalno zdravlje na globalnom nivou.
Istraživanja su pokazala da su najmlađi, koji su bili primorani na izolaciju tokom ključnog perioda socijalnog razvoja, pretrpeli najveće posljedice po mentalno zdravlje.
A pregled oko 40 studija sprovedenih u 15 zemalja, objavljen 2023. godine u recenziranom časopisu “Nature Human Behaviour“, pokazao je da djeca još nisu nadoknadila zaostatke u učenju nastale usljed poremećaja u obrazovanju tokom pandemije. (Science Alert)
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.