Dok je jedni obožavaju zbog njene kremaste teksture koja povezuje sastojke u sendvičima, francuskoj salati ili uz pomfrit, drugi je izbjegavaju jer vjeruju da kombinacija ulja i žumanjaka donosi samo zdravstvene probleme.
Budući da je pristupačna i lako dostupna u gotovo svakoj prodavnici, mnogi je kupuju bez mnogo razmišljanja. Istovremeno, već decenijama je prati reputacija namirnice koja deblja, šteti srcu i koju bi trebalo izbjegavati zbog visokog udjela masti i kalorija, kao i nekadašnjih upozorenja o jajima i holesterolu.
Da li je takva reputacija zaista opravdana?
Dijetetičarka i nutricionistička savjetnica Sophie Medlin smatra da su brojne kritike na račun majoneze pretjerane te da se njen utjecaj na zdravlje često pogrešno tumači.
“Majoneza je pogrešno shvaćena. Sama po sebi nije loša. Jedna kašika u sendviču s tunjevinom i majonezom može se sasvim uklopiti u zdravu ishranu, posebno ako ljudima pomaže da pripremaju uravnoteženije sendviče i salate”, objasnila je Medlin.
Prema njenim riječima, problem nije u samoj namirnici, već u količini koja se konzumira i ukupnom načinu ishrane.
Koliko je majoneza kalorična u odnosu na druge umake?
Standardna porcija od približno 15 grama, odnosno jedna supena kašika, sadrži oko 100 kalorija, 10 grama masti i ne sadrži proteine. To je znatno više od senfa, koji u istoj količini ima tek oko 15 kalorija, ali sama činjenica da je kaloričnija ne znači da bi je trebalo potpuno izbaciti iz ishrane.
Medlin ističe da su senf, salsa, umaci na bazi jogurta ili humus općenito bolji izbor kada je riječ o unosu kalorija.
“U poređenju s kečapom, senfom ili preljevima na bazi sirćeta, majoneza sadrži znatno više kalorija. Dodaci poput senfa, salse, preljeva na bazi jogurta i humusa uglavnom su bolji izbor. Međutim, u odnosu na maslac, krem sir i kremaste preljeve, majoneza može sadržavati manje zasićenih masti, iako je po kalorijskoj vrijednosti prilično slična”, rekla je dijetetičarka.
Ima i skrivene prednosti koje mnogi ne znaju
Iako se najčešće govori o njenoj kaloričnosti, majoneza ima i određene nutritivne prednosti. Najveća prehrambena vrijednost dolazi od nezasićenih masti iz biljnih ulja, koje imaju važnu ulogu u ishrani.
Osim toga, majoneza može pomoći organizmu u apsorpciji vitamina topljivih u mastima.
“Majoneza nam može pomoći da apsorbujemo vitamine A, D, E i K, koji su prirodno prisutni u povrću”, objasnila je Medlin.
Kako navodi, istraživanja su pokazala da zamjena zasićenih masti nezasićenim, kakve se nalaze u majonezi, može smanjiti rizik od koronarne bolesti srca za između 15 i 25 posto.
“Svakako bismo trebali zamijeniti zasićene nezasićenim mastima. To je jedan od najboljih savjeta za očuvanje zdravlja srca”, naglasila je.
Punomasna, lagana ili domaća – šta je najbolji izbor?
Na policama prodavnica danas se može pronaći veliki broj različitih vrsta majoneze, ali Medlin smatra da ne postoji jedno rješenje koje odgovara svima.
Punomasna majoneza uglavnom se sastoji od biljnih ulja pa, iako sadrži mnogo kalorija, većina tih masti pripada zdravijim nezasićenim mastima.
“Lagana majoneza ima manje kalorija jer sadrži manje ulja, ali često uključuje škrob, zgušnjivače, zaslađivače i druge aditive kako bi zadržala teksturu klasične punomasne majoneze”, pojasnila je.
Dodaje kako istraživanja pokazuju da osobe koje redovno konzumiraju visokoprerađenu hranu imaju veću sklonost debljanju od onih čija se ishrana temelji na manje prerađenim namirnicama.
Šta je s veganskom majonezom?
Veganska majoneza posljednjih je godina sve popularnija, ali ni ona nije automatski zdraviji izbor.
“Veganska majoneza ne sadrži jaja, ali koliko je zdrava zavisi od vrste ulja koja se koristi. Jaja se često zamjenjuju stabilizatorima i drugim prerađenim sastojcima kako bi proizvod imao svojstva klasične majoneze”, upozorila je Medlin.
Da li je domaća majoneza zaista zdravija?
Mnogi smatraju da je domaća majoneza najbolji izbor jer se priprema od svježih sastojaka, ali stručnjakinja upozorava da ni ona nije bez nedostataka.
“Domaća majoneza omogućava vam da sami odaberete vrstu i količinu ulja koje koristite te da izbjegnete aditive. Međutim, ona nije automatski zdravija jer se i dalje priprema od istih osnovnih sastojaka bogatih mastima. Ako vam je kontrola tjelesne težine prioritet, laganija majoneza mogla bi biti bolji izbor. Ako vam je važnije izbjegavati prerađenu hranu, domaća verzija može biti prikladnija”, zaključila je.
Treba li se i dalje bojati holesterola iz jaja?
Žumanjci su godinama smatrani jednim od glavnih krivaca za povišen holesterol, ali savremena istraživanja upućuju na drugačije zaključke.
Velika studija provedena na više od 146.000 ispitanika pokazala je da nema značajne razlike u nivou holesterola u krvi između osoba koje pojedu jedno jaje sedmično i onih koje ih pojedu sedam u istom periodu.
“Nekada smo smatrali da unos jaja treba ograničiti zbog kontrole holesterola, ali danas više ne razmišljamo na taj način. Žumanjci sadrže holesterol, ali se holesterol iz hrane ne pretvara direktno u holesterol u krvi”, rekla je Medlin.
Dodaje da su pravi problem zapravo zasićene masti.
“Mnogo su važnije zasićene masti, odnosno one koje su na sobnoj temperaturi čvrste, poput maslaca ili masnoće na odresku. Upravo su one mnogo snažnije povezane s povišenim holesterolom u krvi i nakupljanjem masnoća oko unutrašnjih organa nego relativno mala količina holesterola koja se nalazi u jajima. Kada je riječ o holesterolu, ne moramo se bojati jaja”, istakla je.
Ko bi trebao biti posebno oprezan?
Osim visokog kalorijskog sadržaja, majoneza može predstavljati problem osobama koje uzimaju određene lijekove.
Budući da se proizvodi od biljnih ulja, poput sojinog ili maslinovog, uz dodatak žumanjaka, sadrži različite količine vitamina K, koji ima važnu ulogu u zgrušavanju krvi. Naglo povećanje njegovog unosa može utjecati na djelovanje lijekova za razrjeđivanje krvi.
Također, osobe koje koriste lijekove za mršavljenje nakon konzumacije hrane bogate mastima, uključujući majonezu, mogu osjetiti neugodne nuspojave poput proljeva, grčeva i nadutosti.
Na sastav proizvoda trebale bi obratiti pažnju i osobe alergične na jaja ili soju. Osim njih, i ljudi koji uzimaju lijekove za snižavanje holesterola trebali bi paziti na ukupan unos kalorija jer pretjerivanje može umanjiti učinak terapije.
Umjerenost je i dalje najvažnija
Na kraju, Medlin poručuje da majonezu ne treba demonizirati, ali ni konzumirati bez ograničenja.
“Majoneza zapravo nije negativac, ali jeste visokokaloričan dodatak ishrani i moramo biti svjesni koliko je konzumiramo. Najzdraviji pristup nije potpuno je izbaciti iz ishrane, nego je svjesno birati i koristiti umjereno. Problem može postati tek ako je jedemo u prevelikim količinama”, zaključila je dijetetičarka.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.