Bez obzira kojoj grupi pripadate, jedno je sigurno ljuta hrana izaziva brojne reakcije u organizmu.
Iako mnogi govore o ljutini kao posebnom okusu, stručnjaci objašnjavaju da ona zapravo nije okus poput slatkog, slanog ili kiselog. Riječ je o reakciji nervnog sistema na sastojke koji nadražuju receptore za bol i toplinu u ustima, zbog čega mozak stvara osjećaj pečenja, iako hrana nije vruća.
Takav učinak izazivaju prirodni spojevi koji se nalaze u različitim namirnicama. Među njima su kapsaicin iz čili papričica, piperin iz bibera, gingerol iz đumbira, alicin iz bijelog luka te glukozinolati prisutni u senfu, hrenu i rotkvici. Biljkama ovi spojevi služe kao prirodna zaštita od životinja i štetočina.
Nakon nekoliko zalogaja tijelo počinje reagovati. Šire se krvni sudovi, ubrzava cirkulacija, pojačava se znojenje, a metabolizam privremeno radi nešto brže. Mnogi primijete i da im se nos odčepi jer se sekret razrjeđuje, zbog čega ljuta hrana nekima olakšava disanje tokom prehlade.
Zanimljivo je da se nakon početnog osjećaja pečenja kod mnogih javlja kratkotrajan osjećaj zadovoljstva. Budući da organizam ljutinu doživljava kao nadražaj, mozak oslobađa endorfine – hormone koji ublažavaju bol i stvaraju osjećaj ugode. Istovremeno može porasti i nivo dopamina, zbog čega ljubitelji pikantne hrane često govore o osjećaju zadovoljstva nakon obroka. Taj fenomen stručnjaci nazivaju “pepper high”.
Često se može čuti da čili ili bijeli luk djeluju poput prirodnih antibiotika. Iako su laboratorijska istraživanja pokazala da pojedini sastojci imaju antibakterijska, antivirusna i antigljivična svojstva, to ne znači da će ljuta hrana izliječiti infekciju. Količine aktivnih spojeva koje unosimo hranom nisu dovoljne da zamijene medicinsko liječenje, ali mogu pomoći u ublažavanju pojedinih simptoma, poput začepljenog nosa.
Kao i kod većine namirnica, ključ je u umjerenosti. Pretjerano konzumiranje izrazito ljute hrane može izazvati iritaciju želuca i sluznice, mučninu, povraćanje te nagli porast krvnog pritiska. U rijetkim slučajevima moguće su i ozbiljnije komplikacije koje zahtijevaju hitnu medicinsku pomoć.
Poseban oprez preporučuje se kada su u pitanju djeca, jer njihov organizam mnogo osjetljivije reaguje na izrazito ljute začine. Zato takve proizvode treba držati van njihovog domašaja i izbjegavati ih u dječijoj ishrani.
Ako se konzumira u razumnim količinama, ljuta hrana može biti dio uravnotežene prehrane. Međutim, osobe koje imaju osjetljiv želudac ili određene zdravstvene tegobe trebale bi biti oprezne i prilagoditi unos svojim potrebama, piše cuvajzdravlje.ba.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.