Čovjek može redovno završavati obaveze, poštovati rokove, prisustvovati sastancima i ostvarivati napredak u karijeri, a da istovremeno dugo zanemaruje znakove da posao ozbiljno opterećuje njegovo fizičko i mentalno zdravlje.
Upravo je to jedna od karakteristika dugotrajnog stresa. Njegove posljedice najčešće ne nastaju iznenada, već se razvijaju postepeno. Problemi sa spavanjem, glavobolje, napetost u mišićima, probavne tegobe, razdražljivost i nemogućnost potpunog opuštanja tokom slobodnih dana mogu biti upozorenje da je opterećenje postalo preveliko.
Tijelo često prvo šalje upozorenje
Promjene u kvalitetu sna mogu biti među prvim signalima da organizam teško podnosi dugotrajni pritisak. Možda vam treba mnogo više vremena da zaspite, budite se tokom noći razmišljajući o poslu ili se ujutro osjećate iscrpljeno, kao da se prethodni radni dan nikada nije završio.
S vremenom se mogu javiti i učestale glavobolje, ukočenost i napetost mišića, stezanje vilice ili probavne smetnje. Dugotrajna izloženost stresu može uticati i na sposobnost organizma da se adekvatno nosi s različitim zdravstvenim izazovima.
Pažnju zaslužuje i promjena navika. Ako vam je sve češće potrebna kafa kako biste izdržali radni dan ili alkohol kako biste se navečer opustili, to može biti znak da se pokušavate nositi s opterećenjem na način koji vam dugoročno ne pomaže. Posebno je problematično kada povremena navika postane svakodnevna potreba.
Posao ide dobro, ali zadovoljstvo nestaje
Izgaranje na poslu ne mora se odmah odraziti na rezultate. Moguće je biti uspješan i produktivan, a istovremeno osjećati emocionalnu iscrpljenost i gubitak zadovoljstva u svakodnevnom životu.
Razdražljivost, stalna napetost, smanjeno interesovanje za hobije, izbjegavanje druženja i osjećaj tjeskobe koji traje čak i tokom slobodnih dana mogu ukazivati na to da je poslovni pritisak prerastao u ozbiljniji problem.
Poseban znak upozorenja jeste osjećaj krivice kada ne radite. Ako vam je teško uživati u odmoru, stalno provjeravate poslovne poruke i elektronsku poštu ili imate osjećaj da biste uvijek trebali biti dostupni, moguće je da je posao zauzeo previše prostora u vašem privatnom životu.
Postavite sebi jednostavno pitanje
Problem može nastati i onda kada posao postane glavni izvor identiteta, samopouzdanja i osjećaja vlastite vrijednosti. U takvoj situaciji vrijedi zastati i zapitati se: Ko sam ja kada ne radim?
Ako vam je teško pronaći odgovor, ako su hobiji i druženja gotovo nestali iz svakodnevice ili ne znate kako iskoristiti slobodno vrijeme bez osjećaja obaveze, to može biti signal da je potrebno nešto promijeniti.
Kada stres postaje hroničan?
Nije najvažnije samo koliko vremena provodite na poslu. Mnogo je važnije pitanje može li se vaše tijelo i um nakon napornog perioda zaista oporaviti.
Određena količina stresa sastavni je dio života. Nakon završetka zahtjevnog perioda trebali bismo se postepeno vratiti u uobičajeno stanje. Međutim, kada napetost ostaje prisutna i nakon vikenda, godišnjeg odmora ili perioda s manje poslovnih obaveza, moguće je da je stres postao dugotrajan.
Zbog toga rješenje ne mora odmah biti donošenje velikih odluka poput napuštanja posla. Prvi koraci mogu biti postavljanje jasnijih granica između poslovnog i privatnog vremena, kvalitetniji san, redovne pauze tokom radnog dana i periodi u kojima ćete biti potpuno udaljeni od poslovnih uređaja i komunikacije.
Ako se simptomi ne povlače, postaju izraženiji ili počnu značajno ometati svakodnevni život, korisno je razgovarati s ljekarom ili stručnjakom za mentalno zdravlje.
Na kraju, može pomoći još jedno iskreno pitanje: Da li mi posao daje onoliko koliko mu svakodnevno dajem?
Ako je odgovor već duže vrijeme negativan, možda je vrijeme da ozbiljnije obratite pažnju na signale koje vam šalju tijelo i um.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.