Ona nastaje kada srce više nije u stanju da pumpa dovoljno krvi, što znači da ne obezbjeđuje potrebno snabdijevanje organizma krvlju. Faktori rizika za ovu bolest su visok krvni pritisak, gojaznost, prekomjerna konzumacija alkohola i starost.
Doktori preporučuju da počnete da je liječite čim dobijete svoju dijagnozu. Broj oboljelih od srčane insuficijencije je u stalnom porastu i očekuje se da će do 2040. godine duplo više ljudi patiti od ove bolesti. Procenjuje se da od 1-2 % ukupnog stanovništva razvijenih zemalja ima srčanu insuficijenciju.
Ako je srčana insuficijencija relativno česta bolest, mnogi ljudi ne znaju koji su njeni simptomi. Jedan od njih naročito je indikativan i nikako ga ne treba zanemariti. To je otežano disanje u ležećem položaju, poznato i kao ortopneja.
– U normalnim okolnostima, kada biste legli, krv bi nesmetano putovala do vaših ekstremiteta i vraćala se u srce, međutim u slučaju da bolujete od srčane insuficijencije, srce ne može da se nosi sa povećanom količinom krvi. To dovodi do taloženja tečnosti u plućima i kao posljedica toga – do kratkog daha. Ako primijetite ovaj simptom kod sebe, važno je da što prije razgovarate sa svojim ljekarom i preduzmete potrebne korake za poboljšanje zdravlja svog srca.
Ostali potencijalni simptomi srčane insuficijencije na koje takođe treba da obratite pažnju su:
Dispneja (otežano disanje)
Pretjeran umor
Slabije fizičke performanse
Oticanje donjih ekstremiteta (npr. nogu)
Manje uobičajeni simptomi ove bolesti su:
Težak noćni kašalj
Nagli pad koncentracije
Šum pri disanju
Nagli rast tjelesne težine (više od 2 kg nedeljno)
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.