Poseban naglasak stavlja se na zdravlje srca, koje stručnjaci smatraju jednim od ključnih stubova dugoročnog zdravlja.
Istraživanja upozoravaju da čak i jedna loša životna navika može značajno povećati rizik od razvoja opasnih srčanih oboljenja, dok pojedini hirurzi javno ističu koje namirnice u potpunosti izbjegavaju kako bi sačuvali vlastito zdravlje.
Kada se govori o kardiovaskularnim bolestima, većina ljudi automatski pomisli na srčani udar. Međutim, stručnjaci upozoravaju da postoji još jedno ozbiljno stanje na koje treba obratiti pažnju, iako je široj javnosti gotovo nepoznato.
Bolest o kojoj mnogi nikada nisu čuli
Riječ je o hipertrofičnoj kardiomiopatiji, poznatoj i pod skraćenicom HCM, koju Mayo Clinic opisuje kao bolest kod koje dolazi do zadebljanja srčanog mišića. Takvo zadebljanje može ozbiljno otežati srcu da pumpa krv kroz tijelo, čime se ugrožava normalna cirkulacija i funkcionisanje cijelog organizma.
Najveći problem kod ove bolesti jeste činjenica da veliki broj oboljelih uopće ne zna da je ima. Hipertrofična kardiomiopatija često ne izaziva jasne ili izražene simptome, zbog čega ostaje neotkrivena godinama, pa čak i decenijama. Upravo zbog toga ljekari je često nazivaju „tihim ubicom“.
Ako se ne dijagnosticira i ne liječi na vrijeme, HCM može dovesti do izuzetno ozbiljnih posljedica, uključujući i zatajenje srca, koje u pojedinim slučajevima može imati fatalan ishod.
Koliko je bolest zapravo raširena
Prema podacima Američkog društva za zatajenje srca, više od 100.000 ljudi u Sjedinjenim Američkim Državama ima dijagnosticiranu hipertrofičnu kardiomiopatiju. Zdravstveni stručnjaci smatraju da je riječ o bolesti koja se često nasljeđuje od roditelja, iako istraživanja o ovom stanju i dalje traju, naročito kada je riječ o njegovim genetskim uzrocima.
Dr. Theodore Abraham, ehokardiograf u okviru UCSF Healtha, upozorava da genetika nije uvijek cijela priča kada je riječ o ovoj bolesti.
„Iako je genotipizacija važna, ona ne daje potpunu sliku hipertrofične kardiomiopatije. Kod polovine osoba s teškim oblikom HCM-a nismo pronašli uzročni gen. Osim toga, sama prisutnost gena ne znači nužno da osoba ima bolest“, istakao je dr. Abraham.
Zašto se dijagnoza često promaši
Dodatni problem predstavlja činjenica da standardni ultrazvučni pregledi srca često nisu dovoljno efikasni u otkrivanju ove bolesti. Dr. Abraham objašnjava da su se pacijenti s HCM-om ranije znali javiti na pregled, obaviti ehokardiogram i čuti da je sve u redu jer snimak izgleda uredno.
„Takvi pacijenti bi se vratili deset godina kasnije u izrazito lošem stanju“, upozorava ovaj stručnjak, naglašavajući koliko bolest može tiho napredovati.
Simptomi koji se lako zanemare
Prema navodima Mayo Clinic, simptomi hipertrofične kardiomiopatije mogu uključivati bol u prsima, naročito tokom fizičkog napora, kao i nesvjesticu koja se javlja za vrijeme ili neposredno nakon tjelesne aktivnosti. Kod nekih osoba javlja se osjećaj ubrzanog, lepršavog ili snažnog lupanja srca, poznat kao palpitacije, dok drugi osjećaju nedostatak zraka, posebno tokom vježbanja ili većeg napora.
Ljekari upozoravaju da se upravo zbog nejasnih ili blagih simptoma ova bolest često zanemaruje, ali ističu da pravovremene kontrole i detaljniji pregledi mogu doslovno spasiti život.
Poruka stručnjaka je jasna: nakon blagdana ne treba ignorisati signale koje tijelo šalje. Redovni pregledi i razgovor s ljekarom mogu biti ključni u otkrivanju bolesti koje, iako tihe, mogu imati razorne posljedice po zdravlje srca.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.