Upravo zbog toga srbijanski kardiolozi provode opsežno istraživanje s ciljem ranog prepoznavanja pacijenata s povećanim rizikom i sprečavanja teških komplikacija.
U istraživanje je uključeno 1.300 pacijenata, a prati se kako ishrana, tjelesna aktivnost i pušenje utiču na razvoj zatajenja srca nakon srčanog udara. O ovim naporima govorio je kardiohirurg prof. dr. Miljko Ristić, gostujući u Jutarnjem programu na RTS-u, gdje je upozorio na alarmantno stanje.
„Godinama je Srbija zemlja broj jedan u Evropi po broju kardiovaskularnih bolesti i težini oboljenja. To je svojevrsna sramota za naš zdravstveni sistem“, istakao je dr. Ristić.
Zašto zatajenje srca postaje sve češće?
Prema riječima profesora Ristića, zatajenje srca najčešća je posljedica oštećenja srčanog mišića nakon infarkta. Kada srce više ne može efikasno pumpati krv, pacijenti se suočavaju s hroničnim umorom, otežanim disanjem i čestim hospitalizacijama.
Ključni uzrok leži u dugogodišnjem razvoju koronarne bolesti srca. „Glavni faktor u razvoju koronarne bolesti srca je nepravilna ishrana. Neograničene količine masne hrane dovode do naslaga holesterola u krvnim sudovima, a kada se glavna arterija srca suzi, ishod može biti fatalan u roku od nekoliko sati“, upozorava Ristić, prenosi Najžena.
Uz ishranu, značajnu ulogu imaju i tjelesna neaktivnost te pušenje. Profesor posebno naglašava štetnost duhana: „Duhan je vrlo štetan i za srce i za pluća. Danas imate cijele razrede djece koja puše – to se mora zaustaviti.“
Prevencija postoji, ali se ne shvata ozbiljno
Iako Srbija ima dostupne dijagnostičke metode i stručnjake koji mogu na vrijeme otkriti koronarnu bolest srca, problem je u slaboj kulturi prevencije. Najjednostavniji pregled, elektrokardiogram, traje svega nekoliko minuta, ali veliki dio stanovništva ga ne obavlja redovno.
„Imamo ljekare i ustanove u kojima se koronarna bolest srca može otkriti na vrijeme. Najjednostavniji pregled je elektrokardiogram koji traje tri minute. Ali mi smo neodgovorna nacija – ljudi ne dolaze na preglede, a naša populacija se svake godine smanjuje uglavnom zbog koronarne bolesti srca“, poručio je dr. Ristić u razgovoru za RTS.
Kao kontrast navodi zapadne zemlje u kojima su preventivni pregledi obavezni, a nepoštivanje rokova ima finansijske posljedice.„Ako niste obavili pregled u propisanom roku, morate sami platiti liječenje. To je jedini ispravan način – kad udarite po džepu“, zaključuje.
Cilj istraživanja: ranije otkrivanje i spašavanje života
Istraživanje koje prati 1.300 pacijenata trebalo bi dati jasnije odgovore o tome koji faktori najviše doprinose razvoju zatajenja srca nakon infarkta. Ljekari se nadaju da će rezultati omogućiti pravovremeno prepoznavanje najugroženijih pacijenata i efikasniju prevenciju, čime bi se smanjio broj teških ishoda i prerane smrti.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.