Videozapisi s višekoračnim skincare rutinama, preporukama kozmetičkih proizvoda i savjetima za postizanje „savršene kože“ svakodnevno privlače milione pregleda. Sve češće među kreatorima i publikom nalaze se djeca i tinejdžeri.
Iako interes za njegu kože sam po sebi nije problem, dermatolozi i psiholozi upozoravaju na zabrinjavajući trend među djevojčicama koje koriste složene rutine i proizvode namijenjene odraslim osobama. Stručnjaci ističu da takve navike mogu imati posljedice ne samo na zdravlje kože već i na razvoj slike o sebi i samopouzdanja.
Prema istraživanjima, gotovo polovina djece uzrasta od 9 do 12 godina koristi više proizvoda za njegu kože tokom sedmice, a mnogi navode da to rade kako bi riješili ono što smatraju nedostacima svoje kože. Istovremeno, društvene mreže prepune su sadržaja koji promoviraju složene rutine s tonerima, serumima, hidratantnim kremama, maskama i drugim proizvodima koji nisu namijenjeni dječijem uzrastu.
Šta je kozmetoreksija
Zbog sve češće pretjerane zaokupljenosti njegom kože među djecom, stručnjaci su uveli novi pojam kozmetoreksija. Ovaj termin opisuje nezdravu opsesiju postizanjem “besprijekorne“ kože koja se razvija u ranoj dobi i dovodi do prekomjerne upotrebe kozmetičkih proizvoda.
Istraživanja pokazuju da djeca koja pokazuju znakove kozmetoreksije često provode sate pregledajući sadržaje o njezi kože na društvenim mrežama, koriste veliki broj proizvoda svakodnevno i osjećaju nelagodu ili nesigurnost bez šminke.
Zašto su dermatolozi zabrinuti
Dječija koža prirodno je zdrava i ne zahtijeva složene rutine kakve se promoviraju odraslim osobama. Dermatolozi upozoravaju da mnogi proizvodi popularni na društvenim mrežama sadrže aktivne sastojke razvijene za tretiranje znakova starenja ili specifičnih problema kože.
Među njima je i retinol, sastojak koji ubrzava obnovu ćelija kože i koristi se za smanjenje bora. Budući da se dječija koža već prirodno brzo obnavlja, njegova upotreba ne donosi posebne koristi, a može izazvati iritacije, crvenilo, osipe i oštećenje zaštitne barijere kože.
Stručnjaci također bilježe porast slučajeva kontaktnog dermatitisa, akni izazvanih kozmetičkim proizvodima i drugih oblika osjetljivosti kože kod djece. Jednom razvijena alergijska reakcija na određene sastojke može ostati prisutna cijelog života.
Utjecaj na mentalno zdravlje
Osim fizičkih posljedica, stručnjaci upozoravaju i na psihološku stranu ovog fenomena. Djeca i tinejdžeri nalaze se u osjetljivom periodu razvoja identiteta i slike o sebi, a sadržaji koji promoviraju idealizirane standarde ljepote mogu negativno utjecati na njihovo samopouzdanje.
Psiholozi navode da se kod neke djece osjećaj vlastite vrijednosti počinje povezivati s reakcijama na društvenim mrežama, poput broja lajkova, pregleda ili komentara. Takva potreba za potvrdom može doprinijeti razvoju anksioznosti, srama i nezadovoljstva vlastitim izgledom.
Poseban problem predstavlja činjenica da veliki dio sadržaja koristi filtere i alate umjetne inteligencije, stvarajući nerealne standarde ljepote koje je nemoguće postići u stvarnom životu.
Ko snosi odgovornost
Stručnjaci smatraju da odgovornost za ovaj trend dijele društvene mreže, kozmetička industrija i roditelji. Dok platforme ističu da imaju zaštitne mehanizme za mlađe korisnike, dermatolozi i psiholozi upozoravaju da je potrebna veća edukacija o proizvodima koji su primjereni dječijem uzrastu.
Djeci uglavnom nisu potrebne složene skincare rutine niti proizvodi protiv starenja. Umjesto toga, stručnjaci preporučuju jednostavnu njegu prilagođenu godinama, uz razvijanje zdravog odnosa prema vlastitom tijelu i izgledu.
Kako trend njege kože među djecom nastavlja rasti, sve je više poziva na oprez kako potraga za “savršenom kožom“ ne bi prerasla u zdravstveni ili psihološki problem.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.