Ishrana

Plakanje kao lijek: Evo šta se zapravo događa u vašem tijelu kada pustite suze

Plač se u društvu prečesto doživljava kao znak slabosti, ranjivosti ili gubitka kontrole. Zbog toga se nerijetko trudimo da „progutamo knedlu“, stisnemo zube i zadržimo suze po svaku cijenu.

FOTO: ILUSTRACIJA/PIXABAY
FOTO: ILUSTRACIJA/PIXABAY

Međutim, biologija kaže potpuno suprotno: plakanje je visoko razvijen, sofisticiran mehanizam preživljavanja i samoiscjeljenja.

Kada pustite suze, u vašem organizmu se ne događa samo emotivni, već i ozbiljan fiziološki proces. Evo šta se zapravo dešava unutar vašeg tijela kada odlučite da se ne suzdržavate.

1. Hemijski koktel protiv stresa

Nisu sve suze iste. Nauka razlikuje tri vrste suza: bazne (koje stalno vlaže oko), refleksne (one koje teku kada sjeckate luk) i emocionalne.

Ove treće, emocionalne suze, imaju potpuno drugačiji hemijski sastav. Kada plačete zbog tuge, stresa ili ljutnje, vaše suze doslovno ispiraju toksine iz tijela. One sadrže visok nivo adrenokortikotropnog hormona (ACTH) koji je povezan sa stresom, kao i leucin-enkefralin, prirodni opijat koji tijelo luči da bi ublažilo bol. Plakanjem, vi te hormone doslovno izbacujete iz sistema.

2. Prirodno “ublažavanje boli” i popravljanje raspoloženja

Da li ste primijetili kako nakon dugog i intenzivnog plača osjetite neku vrstu olakšanja, pa čak i umora koji vodi u miran san? To nije slučajnost.

Tokom plakanja, mozak oslobađa oksitocin (hormon povezivanja i bliskosti) i endorfine (hormone sreće). Ovi neurotransmiteri djeluju kao prirodni analgetik – oni smanjuju i fizičku i emocionalnu bol, donoseći osjećaj smirenosti i olakšanja.

Kako plakanje “resetuje” organizam

Organ/Sistem Šta se dešava tokom plakanja? Krajnji rezultat
Nervni sistem Prelazak sa simpatičkog (stres) na parasimpatički sistem Umirenje i usporavanje rada srca
Oči Oslobađanje lizozima (antivirusni/antibakterijski enzim) Dezinsekcija oka, uništava do 95% bakterija za 10 min
Pluća i disanje Duboki uzdisaji i jecaji Unos veće količine kiseonika, smanjenje nivoa kortizola

3. Aktivacija “kočnice” za stres (Parasimpatički sistem)

Kada smo pod stresom, naš simpatički nervni sistem je u stanju pripravnosti – to je onaj mehanizam „bori se ili bježi“ (fight or flight). Puls nam se ubrzava, a pritisak raste.

Plakanje djeluje kao prekidač koji aktivira parasimpatički nervni sistem (PNS). Zadatak PNS-a je da odmori i oporavi tijelo. Kada suze krenu, to je znak da je tijelo počelo da se smiruje, disanje se stabilizuje, a krvni pritisak opada. Zato je plakanje bukvalno fiziološki ekvivalent dugog, dubokog izdaha.

4. Emocionalni ventil i povezivanje sa drugima

Pored unutrašnje biologije, plakanje ima i duboku društvenu funkciju. Suze su evolucijski signal koji okolini poručuje: „Trebam pomoć“ ili „U rani sam“. Ono podstiče empatiju i povezivanje sa ljudima oko nas. Kada potiskujemo suze, mi ne samo da zadržavamo stres u sebi, već podižemo zidove između sebe i bliskih osoba koje bi nam mogle pružiti utjehu.

Zaključak: Pustite suze, tijelo će vam biti zahvalno

Potiskivanje suza može imati ozbiljne dugoročne posljedice – od povišenog krvnog pritiska i anksioznosti, do nakupljanja hroničnog stresa koji slabi imunitet.

Zato, sljedeći put kada osjetite da vam se oči pune suzama, zaboravite na ponos i društvene predrasude. Plakanje nije znak da ste slabi; to je znak da vaše tijelo radi upravo ono za šta je stvoreno – liječi se i oslobađa tereta. Nemojte mu smetati u tome.