Međutim, istorija i biologija ovog ploda prepune su drama, zabuna i fascinantnih naučnih otkrića. Pa, šta se zapravo krije iza njegove blistave crvene kore?
Vječna dilema: Voće ili povrće?
Botanički gledano, paradajz je voće – tačnije, velika boba koja se razvija iz cvijeta biljke i sadrži sjemenke. Ali, kulinarski gledano, tretiramo ga kao povrće jer se priprema i konzumira u slanim jelima.
Ova dilema je otišla toliko daleko da je 1893. godine završila čak na Vrhovnom sudu Sjedinjenih Američkih Država! Zbog poreza koji se plaćao na uvoz povrća, a ne na voće, sud je zvanično presudio da je paradajz, u svrhu trgovine i kuhinje, ipak – povrće.
Od “otrovne jabuke” do “ljubavne jabuke”
Iako danas ne možemo zamisliti život bez njega, paradajz je u Evropu stigao iz Južne Amerike u 16. vijeku i dugo je bio na lošem glasu. Evropski aristokrati su ga smatrali otrovnim.
Razlog je bio bizaran: bogataši su jeli iz tanjira napravljenih od kalaja koji je sadržavao visok procenat olova. Kiselina iz paradajza bi reagovala sa tanjirom i oslobađala olovo, pa bi se ljudi otrovali – a krivili su nedužni paradajz! S druge strane, Francuzi su bili fascinirani njegovim izgledom i nazvali su ga “pomme d’amour” (ljubavna jabuka), vjerujući da ima afrodizijačka svojstva.
Likopen: Crveni štit za vaše zdravlje
Paradajz nije samo ukusan, on je i ozbiljan lijek iz prirode. Njegov najveći adut je likopen, moćan antioksidans koji mu daje jarkocrvenu boju.
Nauka je dokazala nevjerovatnu stvar u vezi s paradajzom:
Bolji je kada je kuhan: Za razliku od većine povrća koje kuhanjem gubi vitamine, termičkom obradom paradajza (u sosovima, satarašu ili supi) nivo iskoristivog likopena u našem tijelu zapravo raste!
Čuvar srca i kože: Likopen dokazano štiti kardiovaskularni sistem, smanjuje nivo lošeg holesterola i djeluje kao “unutrašnji zaštitni faktor” koji pomaže koži da se lakše odbrani od oštećenja izazvanih UV zrakama tokom ljeta.
Minimalno kalorija, maksimalno hidratacije: Sa preko 94% vode, paradajz je savršen izbor za ljetne dane jer hidrira organizam, a ima izuzetno nizak glikemijski indeks.
Zlatno pravilo čuvanja: Nikada ne držite paradajz u frižideru! Niske temperature uništavaju membranu unutar ploda, zbog čega paradajz gubi svoj prepoznatljiv miris, a tekstura mu postaje brašnasta i “plastična”. Čuvajte ga na sobnoj temperaturi, u korpici na stolu.
Umami – tajno oružje u kuhinji
Jeste li se ikada zapitali zašto kečap ili sos od paradajza idu uz gotovo sve? Paradajz je prirodno bogat glutamatom, aminokiselinom koja aktivira naš peti ukus – umami (okus slasnosti). On doslovno “budi” sva ostala jela i pojačava njihove arome.
Bilo da ga jedete u klasičnoj šopska salati sa krastavcima i sirom, napravite italijansku Caprese salatu sa mocarelom i bosiljkom prelivenu maslinovim uljem, ili ga skuhate u mirisni domaći sos – paradajz je kralj koji svakom obroku daje kraljevski potpis.
Zaključak: Okus pravog ljeta
Nema te kupovne verzije koja može zamijeniti onaj pravi, domaći, kvrgavi paradajz koji je sazrio na ljetnom suncu. Iskoristite njegovu sezonu do maksimuma, jedite ga svakodnevno i priuštite svom tijelu vrhunsku porciju zdravlja zamotanu u najljepšu crvenu boju prirode.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.