Cilj istraživanja bio je da se utvrdi da li način konzumacije voća ima različite posljedice po organizam.
Preporuke Svjetske zdravstvene organizacije kažu da bi odrasli trebali svakodnevno unositi oko 400 grama voća i povrća. Ipak, sve češće se voće konzumira u obliku sokova ili smutija, što može mijenjati njegov nutritivni učinak.
U studiji je učestvovalo više od 400 ispitanika podijeljenih u četiri grupe: oni koji jedu cijelo voće, oni koji piju smutije, oni koji konzumiraju voćne sokove i oni koji jedu malo voća.
Rezultati su pokazali značajne razlike. Najbolje zdravstvene pokazatelje imali su ispitanici koji su pili smutije imali su nižu učestalost hipertenzije, bolje mentalno zdravlje i viši nivo energije.
S druge strane, najlošije rezultate imala je grupa koja je konzumirala voćne sokove. Kod njih je zabilježen najviši nivo holesterola i lošiji kvalitet sna. Također, ispitanici koji su unosili malo voća imali su više kardiovaskularnih problema i češće su posjećivali ljekara.
Naučnici ističu da voćni sokovi gube dio vlakana koja su ključna za stabilan nivo šećera u krvi, dok smutiji zadržavaju većinu nutritivnih komponenti jer koriste cijelo voće.
Iako se često smatra da su svi oblici voća jednako zdravi, studija pokazuje da način pripreme može imati važan uticaj na zdravlje, posebno na holesterol, energiju i kvalitet sna.
Zaključak istraživanja je da bi u preporukama za ishranu trebalo jasno razlikovati cijelo voće, smutije i voćne sokove, jer ne djeluju jednako na organizam.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.