“To su, prije svega, povrće i voće: krastavci, tikvice, paradajz, dinje, lubenice, breskve, a zatim fermentisani, odnosno kisjelo-mliječni proizvodi, poput jogurta, kefira, kisjelog mlijeko, grčkog jogurta ili mladog sira. Važno je izbjegavati suhomesne proizvode, konzerve, stari kajmak i sir, pohovano i prženo, slatkiše, grickalice i, uopšte, industrijski prerađenu hranu. Organizmu prijaju lagane supe i čorbe, lešo meso, riba, salate, bareno i kuvano povrće. Takvi obroci treba da budu što češće na meniju”, istakla je Đorđević.
Savjetuje da se ne preskaču obroci, te napominje da je doručak obavezan.
“Nije dobro da bude samo voćni. Preporučuje se da se uključe proteinske namirnice kao što su jaja ili mliječni proizvodi, jer nas oni duže drže sitim. Za ručak, idealan izbor bi bila neka čorbica, riba, salata, povrće, piletina, dok bi trebalo izbjegavati pohovane ili namirnice pržene u dubokom ulju, kao i jako začinjenu i masnu hranu. Večerajte obavezno, ali ranije i da to bude laganiji obrok”, savjetuje Đorđević.
Ističe da je veoma važno i dobro se hidrirati.
“Najbolje je piti vodu. Preporučuje se oko 6 do 8 čaša dnevno. U vodu se može dodati limun, nana, voćni sok ili đumbir. S mineralnim vodama treba biti oprezan. One nijesu za gašenje žeđi”, upozorava Đorđević.
Važno je, kaže, da izbjegavamo zaslađene i gazirane napitke, alkohol, energetska pića i velike količine kafe.
“Napici ne bi trebalo da budu ni previše hladni, ni previše topli. To remeti varenje i prirodnu otpornost organa za varenje. Vodu treba piti češće, u malim gutljajima, i ne čekati da osjetimo žeđ. Posebno osjetljive grupe su srčani bolesnici, osobe sa dijabetesom, stariji, djeca i trudnice. Oni moraju obratiti posebnu pažnju na ishranu, da imaju više manjih, laganih obroka, sa manje soli i masti, blagih začina, i da se dobro hidriraju”, navela je Đorđević.
Ukazuje da je ljeto idealno vrijeme za promjenu navika u ishrani. Međutim, mnogi griješe.
“Ne preporučuju se dijete koje isključuju cijele grupe namirnica. U ljetnjem periodu, jedna od potencijalno najopasnijih dijeta jeste keto. Ona podrazumijeva unos veće količine suhomesnih proizvoda, teškog mesa, pržene hrane, slanine, jaja i masnih sireva. Takva ishrana može dovesti do gubitka vitamina i minerala važnih za organizam, do dehidratacije, opterećenja jetre i bubrega, kao i do prekomjernog unosa masti. U suštini, važno je imati izbalansiranu ishranu koja uključuje sve grupe namirnica. Preporučujemo da, kad god imate sumnju ili dilemu, da se konsultujete sa stručnjacima iz specijalističke ambulantu za ishranu u Institutu za javno zdravlje. Tu se može uraditi analiza navika, mogu se identifikovati najveće greške i ishrana prilagoditi vašem zdravstvenom stanju i potrebama”, zaklučila je Đorđević.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.