Medicina

Zašto neki pušači nikad ne dobiju rak? Novo istraživanje nudi moguće objašnjenje

Zašto neki pušači nikada ne obole od raka pluća, a bolest se pojavi kod nekih nepušača, jedno je od dugogodišnjih pitanja u medicini. Slično je i s rakom kože, koji se ne razvije kod svih osoba izloženih suncu. Nova studija objavljena u časopisu Nature nudi moguće objašnjenje.

FOTO: FREEPIK
FOTO: FREEPIK
Ilustracija

Studija pokazuje da naslijeđeni geni značajno utječu na razvoj tumora nakon izlaganja štetnim tvarima iz okoliša, prenosi Euronews. Istraživači su otkrili da čak i relativno male naslijeđene genetske varijacije mogu promijeniti način na koji se tumori razvijaju. 

Prema njihovim tvrdnjama, novi nalazi ukazuju na potrebu da se naslijeđena genetika i raznolikost populacije uključe u buduće strategije prevencije raka. Nalazi upućuju na to da naslijeđena genetska podloga pojedinca pomaže odrediti koje će se mutacije zadržati, kako će se tumori razvijati te potencijalno kako će reagirati na liječenje.

“Naslijeđeni geni mogu imati velik utjecaj na razvoj raka”

“Ova studija nudi fascinantne naznake da naši naslijeđeni geni mogu imati velik utjecaj na razvoj raka nakon oštećenja DNK”, izjavio je Sam Godfrey iz organizacije Cancer Research UK.

“Prvi put smo uspjeli pokazati u kojoj mjeri genetska podloga utječe i na procese mutacije i na putanje koje vode razvoju tumora”, rekao je Duncan Odom, koji je vodio istraživanje na institutu CRUK Cambridge, a sada radi u Njemačkom centru za istraživanje raka (DKFZ) u Heidelbergu.

Istraživači su koristili četiri genetski različita soja miševa kako bi preslikali razine raznolikosti slične onima kod ljudi. Zatim su ih izložili identičnim dozama poznatog jetrenog kancerogena, dietilnitrozamina, koji se nalazi u duhanskom dimu i nekim prerađenim namirnicama. Poznato je da on uzrokuje oštećenje DNK u stanicama jetre, što dovodi do mutacija koje mogu potaknuti rast tumora.Tekst se nastavlja ispod oglasa

Buduće strategije prevencije i probira

Iako su životinje primile istu dozu kancerogena u istoj dobi od 15 dana i u kontroliranim uvjetima, rak se kod njih razvijao različitim evolucijskim putovima, ovisno o njihovoj genetskoj podlozi. Analizirano je gotovo 600 tumora kako bi se rekonstruirao način njihova razvoja.

Mnogi su tumori na kraju aktivirali iste biološke procese koji potiču rast raka, ali su do tog cilja stigli putem različitih mutacija i genetskih promjena. To sugerira da naslijeđena DNK ne utječe samo na rizik od raka, već i na način na koji se tumor razvija nakon što se počne formirati.

FOTO: PIXABAY
FOTO: PIXABAY
ilustracija

“Ako genetska podloga utječe i na rizik od raka i na evolucijski put tumora, buduće strategije prevencije i probira morat će uzeti u obzir naslijeđenu genetiku i raznolikost populacije”, rekla je autorica studije Sarah Aitken, docentica na Medicinskom fakultetu Yale, koja je također sudjelovala u istraživanju na institutu CRUK Cambridge.

“Moglo bi promijeniti naše razumijevanje nastanka raka”

Znanstvenici također smatraju da bi naslijeđena genetika mogla utjecati na odgovor na terapije usmjerene protiv DNK tumora, uključujući neke oblike kemoterapije i radioterapije. “Reakcije na lijekove protiv raka vjerojatno se razlikuju ovisno o naslijeđenoj genetici pojedinca, pa ćemo možda morati tome prilagoditi dijagnostiku i liječenje”, dodala je Aitken.

Ako se ovi rezultati potvrde kod ljudi, to bi moglo otvoriti put prilagođenijim pristupima u odabiru liječenja i procjeni rizika. “Potrebno je još istraživanja kako bismo shvatili što ovo znači za ljude, ali otkriće bi moglo promijeniti naše razumijevanje nastanka raka i dovesti do boljih i preciznijih načina borbe protiv bolesti”, zaključio je Sam Godfrey iz organizacije Cancer Research UK.