Medicina

Zdravstveni benefiti posta: Kako post utiče na organizam i ko treba biti oprezan

Post, bilo da je vjerski ili povremeni, sve češće je tema i u medicinskim i nutricionističkim krugovima. Iako se najčešće povezuje s duhovnim aspektom, post ima i značajan uticaj na ljudski organizam.

FOTO: UNSPLASH
FOTO: UNSPLASH
Ilustracija

Pravilno praktikovan, može donijeti brojne zdravstvene benefite, ali nije jednako pogodan za sve.

Pročitajte još

Kako post utiče na metabolizam

Tokom posta dolazi do smanjenog unosa kalorija, što tijelu daje priliku da se „resetuje“. Organizam počinje trošiti zalihe energije, prvenstveno glikogen, a zatim masne rezerve. Ovaj proces može doprinijeti:

boljoj regulaciji tjelesne težine

povećanoj osjetljivosti na inzulin

stabilnijem nivou šećera u krvi kod zdravih osoba

Post takođe može smanjiti učestalost prejedanja i pomoći u razvijanju boljih prehrambenih navika.

Uticaj posta na probavni sistem

Neprekidan unos hrane tokom dana često opterećuje probavni trakt. Post omogućava želucu i crijevima da se odmore, što može rezultirati:

smanjenjem nadutosti

poboljšanom probavom

regulacijom rada crijeva

Kod mnogih osoba dolazi i do smanjenja simptoma poput žgaravice i osjećaja težine u stomaku, naročito ako se tokom iftara i sehura bira lagana i uravnotežena hrana.

Post i kardiovaskularno zdravlje

Istraživanja pokazuju da post može pozitivno uticati na faktore rizika za bolesti srca. Redukovan unos zasićenih masti i šećera tokom posta može doprinijeti:

sniženju krvnog pritiska

smanjenju lošeg (LDL) holesterola

boljoj cirkulaciji

Naravno, ovi benefiti zavise od načina ishrane u periodima kada se ne posti.

Efekti posta na imunitet i upalne procese

Post može imati blagotvoran učinak na imuni sistem jer smanjuje hronične upalne procese u tijelu. Umjerenost u ishrani i pauze u unosu hrane pomažu organizmu da se fokusira na regeneraciju ćelija i detoksikaciju.

Ko treba biti posebno oprezan

Iako post ima brojne prednosti, postoje kategorije ljudi koje ne bi smjele postiti bez prethodnog savjeta s ljekarom:

osobe s dijabetesom (posebno tip 1 i loše regulisan tip 2)

trudnice i dojilje

osobe s hroničnim bolestima (srce, bubrezi, jetra)

osobe koje koriste terapije koje zahtijevaju redovan unos hrane

osobe s poremećajima ishrane

starije osobe sa oslabljenim imunitetom

Kod ovih grupa post može izazvati hipoglikemiju, dehidraciju, pad krvnog pritiska ili pogoršanje osnovne bolesti.

Preporuke za zdrav post

Kako bi post bio siguran i koristan, preporučuje se:

unos dovoljne količine tečnosti između iftara i sehura

lagani, nutritivno bogati obroci

izbjegavanje prekomjernog unosa masne i pržene hrane

umjerena fizička aktivnost

slušanje signala vlastitog tijela

Post može imati pozitivan uticaj na metabolizam, probavu, srce i opšte zdravlje, ali samo ako se praktikuje odgovorno. Nije univerzalno rješenje i ne odgovara svima. Zdravstveno stanje uvijek treba biti na prvom mjestu, a savjet ljekara ključan je za one koji imaju hronične tegobe.