Uzročnik bolesti su bakterije roda Brucella, koje prvenstveno inficiraju domaće životinje poput ovaca, koza, goveda i svinja.
Čovjek se najčešće zarazi konzumacijom nepasteriziranog mlijeka i mliječnih proizvoda, ali i direktnim kontaktom sa zaraženim životinjama ili njihovim tkivima. Zbog toga su stočari, veterinari i osobe koje rade sa životinjama u većem riziku od infekcije.
Bolest kod ljudi često počinje nespecifičnim simptomima koji mogu podsjećati na gripu. Najčešće se javljaju povišena temperatura, izražen umor, bolovi u mišićima i zglobovima, glavobolja i noćno znojenje koje je karakterističnog mirisa na “trulo sijeno”.
Temperatura se često javlja u talasima, zbog čega se bruceloza nekada naziva i „valovita groznica“.
U našoj zemlji bruceloza je još uvijek prisutna, a u praksi se povremeno bilježi i veći priliv pacijenata, posebno u periodima kada dolazi do povećanog kontakta sa zaraženim životinjama ili konzumacije domaćih nepasteriziranih proizvoda. Zbog toga je važno na vrijeme pomisliti na ovu bolest, naročito kod pacijenata sa dugotrajnim febrilnim stanjima i odgovarajućom epidemiološkom anamnezom.
Dijagnoza se postavlja na osnovu kliničke slike, epidemioloških podataka i laboratorijskih analiza. Liječenje zahtijeva dugotrajniju antibiotsku terapiju uz redovne kontrole, jer neliječena ili nedovoljno liječena bolest može preći u hronični oblik.
Najvažnija mjera u prevenciji bruceloze je kontrola bolesti kod životinja. Također je važno izbjegavati konzumaciju sirovog mlijeka i mliječnih proizvoda neprovjerenog porijekla, te koristiti zaštitnu opremu pri radu sa životinjama.
Bruceloza je primjer bolesti koja pokazuje koliko su zdravlje ljudi, životinja i sigurnost hrane međusobno povezani, te zašto je saradnja zdravstvenih i veterinarskih službi ključna u kontroli ove infekcije.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.