Gojaznost, loša ishrana, pušenje, nedostatak fizičke aktivnosti i genetika samo su neki od faktora koji povećavaju rizik od kardiovaskularnih bolesti.
Stručnjaci ističu da redovne kontrole postaju važne već nakon 40. godine života, a posebno kod osoba koje imaju više faktora rizika.
Kardiohirurg sa Instituta za kardiovaskularne bolesti “Dedinje” dr Bogdan Okiljević navodi da genetika igra značajnu ulogu kod mladih pacijenata koji rano dožive srčani udar, ali da način života ima jednako veliki uticaj.
Prema njegovim riječima, kombinacija pušenja, prekomjerne tjelesne težine, dijabetesa i porodične sklonosti srčanim bolestima znatno povećava rizik od ranog razvoja bolesti.
On je naveo i primjere vrlo mladih pacijenata koji su morali na operacije, ističući da su takvi slučajevi posebno zahtjevni za ljekare.
Kardiohirurg dr Igor Živković također upozorava da se granica pojave srčanih bolesti pomjera prema mlađoj populaciji, ali naglašava da savremenija dijagnostika omogućava ranije otkrivanje i uspješnije liječenje.
On dodaje da ubrzan način života, nedostatak odmora, dugotrajno sjedenje i manjak fizičke aktivnosti dodatno doprinose porastu kardiovaskularnih oboljenja.
Ljekari poručuju da je prevencija ključna te da zdrave navike mogu značajno smanjiti rizik od ozbiljnih srčanih problema, čak i kod osoba koje imaju genetsku predispoziciju, prenosi Avaz.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.