Glavobolja je vrlo čest simptom i u najvećem broju slučajeva nije znak ozbiljne bolesti, ističe prof. dr.sci. dr. med. Aida Šehanović, specijalistkinja neuropsihijatrije u Općoj bolnici Medicana Sarajevo.
– U primarnim glavoboljama, kao što su migrena i tenzijska glavobolja, claster glavobolja, tu je glavobolja bolest, a ne posljedica nekog drugog poremećaja – navodi prof. dr. Šehanović.
Međutim, naglašava profesorica, postoje situacije kada glavobolju treba shvatiti ozbiljno.
– Posebno je važno obratiti pažnju ako se javlja iznenada i veoma intenzivno, ako je to ‘najgora glavobolja u životu’, ako se prvi put javlja u kasnijoj životnoj dobi ili ako se njen karakter značajno promijenio – rekla je prof. dr. Šehanović.
Osim toga, dodaje doktorica, treba ozbiljno shvatiti ukoliko je praćena neurološkim simptomima i to: “Slabošću ruke ili noge, poremećajem govora, vida, ravnoteže, gubitkom svijesti, konfuzijom – ili visokom temperaturom i ukočenošću vrata. Dakle, nije presudan samo intenzitet bola. Važni su način nastanka, prateći simptomi i promjena u odnosu na ranije glavobolje”, govori prof. dr. Šehanović.
Intenzitet, mjesto i način na koji se glavobolja javlja, ističe profesorica dr. Šehanović, veoma mogu biti od pomoći, ali sami po sebi najčešće nisu dovoljni za postavljanje dijagnoze.
– Na primjer, kod migrene je bol često pulsirajući, srednje jak do jak, može biti jednostran, pojačava se fizičkom aktivnošću i često je praćen mučninom, povraćanjem ili osjetljivošću na svjetlost i zvuk. Kod tenzijske glavobolje bol je češće obostrani, pritisak ili stezanje – pacijenti ga često opisuju kao da imaju „obruč“ oko glave. Obično nije praćen izraženom mučninom – kaže prof. dr. Šehanović.
Dr. Šehanović dodatno naglašava da se treba biti oprezan sa pojednostavljenim pravilom da “mjesto bola govori koji je organ bolestan”.
– To nije uvijek tačno. Bol u čelu, potiljku ili iza oka ne znači automatski da je problem upravo na tom mjestu. Obrazac glavobolje – kako počinje, koliko traje, koliko često se javlja, šta je provocira i koji je simptomi prate – mnogo je značajniji od same lokacije bola – pojašnjava profesorica.
Budući da različite vrste glavobolja mogu imati različite karakteristike i uzroke, važno je znati prepoznati obrasce koji ih međusobno razlikuju. Nije svaka glavobolja migrena, ali ni svaka glavobolja koja se pojavi prvi put ne znači nužno ozbiljan zdravstveni problem.
– Najjednostavnije je posmatrati nekoliko karakteristika. Migrena je često pulsirajuća, srednje jakog do jakog intenziteta, često jednostrana, pogoršava se pri fizičkoj aktivnosti i može biti praćena mučninom, povraćanjem te preosjetljivošću na svjetlo i zvuk. Kod nekih pacijenata prije glavobolje postoji aura – na primjer bljeskovi pred očima, trnjenje ili prolazni poremećaj govora. Tenzijska glavobolja je obično obostrana, pritiska ili steže, najčešće je blaga do umjerena i ne mora značajno ograničavati svakodnevne aktivnosti. Često je povezana sa stresom, dugotrajnim sjedenjem, napetošću mišića i nedostatkom sna – pojašnjava razliku između migrene i tenzijske glavobolje prof. dr. Šehanović te navodi: “S druge strane, sekundarna glavobolja nastaje kao posljedica drugog zdravstvenog problema – na primjer infekcije, poremećaja krvnih sudova (npr. kod moždanog udara), povrede, određenih metaboličkih poremećaja ili drugih neuroloških i sistemskih bolesti. Zato je kod svake nove, neuobičajene ili promijenjene glavobolje važno napraviti dobru anamnezu i neurološki pregled, a tek na osnovu toga odlučiti da li su potrebne dodatne pretrage”.
Kada prepoznamo o kojoj se vrsti glavobolje radi, važno je razgovarati i o načinu na koji se pokušavaju liječiti. Mnogi danas posežu za lijekovima protiv bolova čim osjete prve simptome, ali problem može nastati kada lijekovi postanu prečesto rješenje. U određenim situacijama njihova učestala upotreba može čak doprinijeti tome da se glavobolje javljaju sve češće.
– Ovo je veoma važno, jer se pacijenti ponekad nađu u začaranom krugu: zaboli ih glava, uzmu lijek, bol prođe, ali se glavobolja ponovo javlja – pa lijek počinju uzimati sve češće. Kod česte upotrebe lijekova protiv bolova i glavobolje može nastati glavobolja zbog prekomjerne upotrebe lijekova, odnosno medication-overuse headache – pojašnjava prof. dr. Šehanović.
Navodi da je problem posebno vjerovatan kada se lijekovi za akutno liječenje glavobolje koriste više dana.
– Kao praktično pravilo, problem je posebno vjerovatan kada se lijekovi za akutno liječenje glavobolje koriste deset ili više dana mjesečno ako su u pitanju triptani, opioidi ili kombinovani analgetici, odnosno 15 ili više dana mjesečno kod jednostavnih analgetika poput paracetamola ili nesteroidnih antiinflamatornih lijekova, tokom najmanje tri mjeseca. Zato nije dobro samo stalno ‘gasiti’ bol tabletom. Važno je znati: lijek protiv glavobolje nije problem sam po sebi. Problem nastaje kada njegova upotreba postane prečesta i počne održavati upravo ono što pokušavamo liječiti. Glavobolja je simptom, a ne dijagnoza – zato je najvažnije prepoznati njen obrazac i na vrijeme prepoznati ono što odstupa od uobičajenog – naglašava prof. dr. Šehanović
Iako većina glavobolja nije znak ozbiljnog zdravstvenog problema, postoje situacije kada način na koji se glavobolja pojavljuje, njena nagla promjena ili simptomi koji je prate zahtijevaju posebu pažnju i hitnu procjenu.
– Postoje određene ‘crvene zastavice’ koje zahtijevaju hitnu procjenu. Prije svega, nagla, eksplozivna glavobolja koja dostiže maksimalan intenzitet u nekoliko sekundi ili minuta. To je situacija koju ne treba čekati kod kuće – naglašava prof. dr. Šehanović.
Doktorica neuropsiijatrije navodi i da hitnu procjenu zahtijevaju i glavobolje praćene: “slabošću ili utrnulosti jedne strane tijela, poremećajem govora, naglim poremećajem vida, poremećaj svijesti ili konfuziju, epileptički napad, izraženu nestabilnost ili poremećaj koordinacije, visoku temperature i ukočen vrat”.
Poseban oprez, naglašava prof. dr. Šehanović, potreban je i kod “nove ili progresivno sve češće glavobolje, naročito kod osoba koje ranije nisu imale takve tegobe, kao i kod osoba sa malignom bolešću, poremećajem imuniteta ili nakon povrede glave. Također, ako se glavobolja javlja prvi put u trudnoći ili neposredno nakon poroda, zahtijeva posebnu procjenu. Ne treba paničiti zbog svake glavobolje, ali određene simptome ne treba ni ignorisati”, završava prof. dr. sci. dr. med. Aida Šehanović.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.