Kardiohirurg dr. Miljko Ristić upozorava da se znakovi upozorenja mogu pojaviti sedmicama, pa čak i mjesecima prije srčanog udara te objašnjava zašto odgađanje ljekarskog pregleda može imati kobne posljedice.
Srčani udar ne mora se dogoditi bez prethodnih upozorenja. Naprotiv, kod dijela pacijenata organizam i nekoliko sedmica ili mjeseci ranije šalje signale koje je važno prepoznati na vrijeme. Problem je u tome što ih mnogi pripisuju umoru, stresu ili prolaznim tegobama, zbog čega odgađaju odlazak ljekaru sve dok se stanje ne pogorša.
Na to je upozorio kardiohirurg dr. Miljko Ristić u razgovoru za televiziju Prva, istaknuvši da bol u prsima može biti jedan od najvažnijih znakova upozorenja na srčani udar. Prema njegovim riječima, postoje tegobe koje se mogu pojavljivati mjesecima prije samog infarkta, ali ih ljudi često ne doživljavaju dovoljno ozbiljno.
„Postoji sigurno mnogo znakova upozorenja za kardiovaskularne bolesti. Bol u prsima u 99 posto slučajeva znak je da je riječ o početnom infarktu. Postoje uobičajene tegobe koje se javljaju mjesecima prije završnog udara“, objasnio je Ristić.
Bol u prsima može se pojaviti sedmicama ili mjesecima prije infarkta
Jedna od najvećih opasnosti jeste činjenica da se upozoravajuća bol ne mora pojaviti neposredno prije srčanog udara. Kako objašnjava dr. Ristić, tegobe se mogu javiti sedam dana, sedam sedmica, pa čak i sedam mjeseci prije ozbiljnog događaja.
Uprkos tome, mnogi ne potraže ljekarsku pomoć jer smatraju da bol nije dovoljno ozbiljna ili ne žele prolaziti kroz postupak uzimanja uputnice i čekanja na specijalistički pregled.
„Međutim, nemamo naviku otići ljekaru kada osjetimo takve tegobe jer ljudima se ne da uzimati uputnicu u domu zdravlja i čekati kardiologa. Pomislite da ta bol ‘nije ništa strašno’ i prođe dragocjeno vrijeme, a klinička slika na kraju se manifestira u najgorem obliku“, upozorio je kardiohirurg.
Posebno je naglasio važnost brzog reagovanja jer pravovremena medicinska intervencija može značajno utjecati na ishod liječenja.
„U roku od sat vremena pacijenta treba zbrinuti i problem se može riješiti. Ne treba čekati period kada se pojave jaki bolovi. Tada je upitno hoće li sve završiti na dobar način“, rekao je Ristić.
Prema njegovim riječima, Srbija se u evropskim i svjetskim statistikama nalazi na drugom mjestu u Evropi, odnosno trećem u svijetu po smrtnosti od kardiovaskularnih bolesti.
Kao jedan od prvih simptoma posebno je izdvojio bol u prsima, ali je upozorio da se srčani problemi ne moraju manifestovati isključivo na taj način. Često se mogu pojaviti i poremećaji srčanog ritma.
„Nije riječ samo o boli, nego često i o poremećaju srčanog ritma. To je bezazlenija pojava, kada pomislite da je riječ o nekom ‘probadnju u prsima’ slabijeg ili jačeg intenziteta“, objasnio je kardiohirurg.
Umor i poremećaj spavanja mogu biti rani znakovi upozorenja
Osim bola u prsima, posebnu pažnju treba obratiti na simptome koji na prvi pogled nemaju mnogo veze sa srcem. Istraživanje koje je spomenuo dr. Ristić pokazalo je da je čak 95 posto učesnika mjesec dana prije srčanog udara osjećalo umor i imalo poremećaje spavanja.
Kardiohirurg je zbog toga naglasio da se dugotrajan ili neuobičajen umor ne bi smio automatski pripisivati napornom životu, nedostatku sna ili svakodnevnim obavezama.
„Svaki umor mora se medicinski provjeriti“, istakao je Ristić.
Pritom je ponovo upozorio da intenzitet bola nije nužno pokazatelj ozbiljnosti problema. Naime, bol koja prethodi infarktu ne mora u početku biti naročito jaka. Do izrazito snažnih bolova dolazi kada bolest napreduje i kada se krvna žila začepi, što može izazvati izuzetno teško podnošljivu bol.
„Kada govorimo o boli, ona ne mora biti jakog intenziteta. Postaje izrazito jaka kada se dođe do završne kliničke slike, odnosno kada se začepi krvna žila. To je bol koju je izuzetno teško podnositi. U našoj medicinskoj praksi pokazalo se da je riječ o jednoj od najjačih boli, jačoj čak i od one koju izaziva kamen u žučnoj kesi“, objasnio je kardiohirurg.
Upravo zbog toga važno je ne čekati pojavu intenzivnih simptoma. Povremeno probadanje, nelagoda u prsima ili neuobičajene promjene zdravstvenog stanja također zahtijevaju ljekarsku procjenu.
Žene su danas izloženije riziku od srčanog udara nego ranije
Dr. Ristić posebno je upozorio i na promjene u zastupljenosti muškaraca i žena među oboljelima od srčanog udara. Prema njegovom iskustvu, razlika između spolova danas je znatno manja nego u periodu kada je započinjao ljekarsku karijeru.
Prisjetio se da je nekada omjer oboljelih muškaraca i žena iznosio pet prema jedan, u korist muškaraca. Danas, prema njegovim riječima, taj omjer iznosi pet prema tri.
Kao jedan od razloga takve promjene naveo je drugačiji položaj žena u društvu i na tržištu rada. Dok su žene ranije češće bile domaćice, danas obavljaju iste ili slične poslovne obaveze kao muškarci, a nakon završetka radnog dana nerijetko ih čekaju i brojne odgovornosti u domaćinstvu.
„Žene su danas izložene velikim radnim opterećenjima. Ranije, kada sam bio mlad ljekar, sjećam se da je omjer oboljelih muškaraca i žena od infarkta bio pet prema jedan, u korist muškaraca. Danas je pet prema tri jer su žene nekada uglavnom bile domaćice, dok danas obavljaju sve poslove kao i muškarci. Nakon svega toga čekaju ih i obaveze kod kuće. Žene su vrlo opterećene kada je riječ o radnim aktivnostima. Stres i emocije povezani su sa srcem“, objasnio je Ristić.
Njegove riječi ponovo otvaraju pitanje utjecaja svakodnevnog stresa, radnog opterećenja i nedostatka odmora na zdravlje srca, posebno kod osoba koje uz profesionalne obaveze imaju i brojne porodične i kućne odgovornosti.
U kojoj dobi treba početi s redovnim pregledima srca?
Govoreći o prevenciji kardiovaskularnih bolesti, Ristić se osvrnuo i na dob u kojoj bi ljudi trebali početi odlaziti na redovne ljekarske kontrole. Prema njegovim riječima, preporuke Svjetske zdravstvene organizacije u tom pogledu su se mijenjale.
Kako je objasnio, ranije se smatralo da obavezne kardiovaskularne preglede treba početi obavljati nakon navršene 50. godine života, dok je dobna granica sada spuštena na 47 godina.
Ipak, upozorio je da se ozbiljne bolesti srca pojavljuju i kod znatno mlađih osoba. Među pacijentima ima i onih koji prije 47. godine dobiju infarkt, razviju arterijsku hipertenziju ili poremećaje srčanog ritma.
„Ima mnogo pacijenata koji se i prije 47. godine razbole od infarkta, hipertenzije ili poremećaja srčanog ritma. Najmlađi pacijent kojeg sam operisao imao je samo 25 godina. Takvih slučajeva nije bilo mnogo, ali danas među osobama u dobi od 30 do 40 godina imamo hiljade pacijenata“, upozorio je kardiohirurg.
Takvi podaci, prema njegovom mišljenju, pokazuju da se briga o zdravlju srca ne bi smjela odgađati do starije životne dobi. Pojava faktora rizika i simptoma zahtijeva ljekarsku procjenu bez obzira na godine.
Sedmicu dana godišnje posvetite preventivnim pregledima
Kao jedan od načina unapređenja zdravstvene prevencije Ristić predlaže da svaka osoba tokom godine izdvoji jednu sedmicu za obavljanje preventivnih pregleda. Smatra da bi takva navika mogla pomoći u ranijem otkrivanju različitih bolesti, prije nego što se razviju ozbiljne komplikacije.
Kada je riječ o srcu, posebno je izdvojio elektrokardiogram (EKG) i test opterećenja, pretrage koje se, prema njegovim riječima, mogu obaviti tokom jednog dana.
Preostale dane predložio je posvetiti kontroli drugih organskih sistema, uključujući probavni i respiratorni sistem.
„Mislim da tokom godine treba izdvojiti jednu sedmicu u kojoj ćemo obaviti sve preventivne preglede. Kada je riječ o srcu, potrebno je napraviti EKG i test opterećenja. Sve to možete završiti u jednom danu, a zatim sljedećih pet dana posvetiti pregledu probavnog i respiratornog sistema. Smatram da je prevencija jedini način da se stane ukraj svim bolestima, a ne samo kardiovaskularnim“, zaključio je kardiohirurg.
Važno je naglasiti da se srčani udar ne može pouzdano predvidjeti samo na osnovu umora ili poremećaja spavanja. Takvi simptomi mogu imati brojne uzroke, ali ako su neuobičajeni, dugotrajni ili praćeni nelagodom u prsima, potrebno je potražiti ljekarski savjet. Kod iznenadne boli ili pritiska u prsima, otežanog disanja, hladnog znojenja ili drugih znakova mogućeg infarkta ne treba čekati pregled, već odmah pozvati hitnu medicinsku pomoć na broj 124.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.