Novo istraživanje koje je proveo Karolinska institut iz Švedske pokazalo je da nedostatak sna, kao i loš kvalitet sna, može učiniti da mozak izgleda starije nego što zapravo jeste. Time se povećava rizik od kognitivnih poremećaja, demencije i drugih neuroloških oboljenja.
U istraživanju su analizirani podaci o navikama spavanja i MRI snimci mozga više od 27.000 odraslih osoba iz Ujedinjenog Kraljevstva, uzrasta od 40 do 70 godina.
Korištenjem vještačke inteligencije i više od 1.000 različitih pokazatelja moždane aktivnosti, istraživači su razvili model za procjenu “starosti mozga”. Model je prvo testiran na osobama bez zdravstvenih problema, kako bi se ustanovilo kako izgleda mozak koji odgovara stvarnoj dobi.
Kada su isti model primijenili na širu populaciju, rezultati su bili zabrinjavajući: pad kvalitete sna za samo jedan bod bio je povezan sa starenjem mozga za oko šest mjeseci, dok su osobe s najlošijim kvalitetom sna imale mozak koji je izgledao i do godinu dana starije od njihove stvarne dobi.
Pet ključnih faktora zdravog sna
Da bi procijenili koliko je nečiji san „zdrav“, istraživači su razvili indeks kvaliteta sna, koji obuhvata pet glavnih faktora:
Trajanje sna
Hrkanje
Pojava nesanice
Umor tokom dana
Hronotip (jeste li jutarnji ili večernji tip)
Ovi faktori se često preklapaju – na primjer, osobe koje pate od nesanice često osjećaju dnevni umor.
Na osnovu rezultata, učesnici su podijeljeni u tri grupe:
Oni s 4 ili 5 zdravih navika imali su zdrav profil sna
Oni s 2 ili 3 navike spadali su u srednju grupu
Osobe s 1 ili nijednom zdravom navikom svrstane su u grupu s lošim snom
Noćne ptice i prekratak san
Istraživanje je pokazalo da su “noćne ptice” – osobe koje kasno idu na spavanje i kasno ustaju – kao i oni s poremećenom dužinom sna (bilo prekratak ili predug san), najviše izloženi ubrzanom starenju mozga.
Ovakvi obrasci spavanja povećavaju vjerovatnoću razvoja kognitivnih problema, demencije i drugih neuroloških stanja.
Dobra vijest: navike se mogu mijenjati
Jedna od autorica istraživanja, dr. Abigail Dove, poručuje da „nije sve izgubljeno“. U tekstu za portal The Conversation naglasila je da se kvalitet sna može poboljšati usvajanjem boljih životnih navika.
Preporučila je nekoliko ključnih koraka:
Smanjiti unos kofeina i alkohola, posebno u večernjim satima
Ograničiti izloženost ekranima prije spavanja – plava svjetlost remeti prirodni ritam sna
Stvoriti mirno okruženje za spavanje – soba treba biti tamna, tiha i provjetrena
„Dovoljno sna nije luksuz, već biološka potreba“, poručuje dr. Dove. „Ako želimo usporiti starenje mozga, moramo početi od onoga što najčešće zanemarujemo – kvalitetnog odmora.“
San – ključ zdravlja mozga
Ova studija Karolinska instituta još jednom potvrđuje koliko je san važan za zdravlje mozga. Iako često naglašavamo važnost ishrane i fizičke aktivnosti, naučnici sve češće upozoravaju da nedostatak sna ima dugoročne posljedice po kognitivne funkcije.
Kvalitetan san pomaže mozgu da se regeneriše, ojača pamćenje i ukloni toksine koji mogu uzrokovati neurodegenerativne bolesti.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.