Ovaj vitamin topiv u mastima djeluje kao moćan antioksidans koji štiti stanice od propadanja. Budući da ga ljudsko tijelo ne može proizvesti samo, moramo ga unositi putem prehrane.
Dva izvora u prehrani: Retinol i Beta-karoten
Vitamin A u hrani dolazi u dva različita oblika, ovisno o tome jedemo li namirnice životinjskog ili biljnog podrijetla:
Prethodno formirani vitamin A (Retinol): Nalazi se u proizvodima životinjskog podrijetla. Ovaj oblik tijelo može odmah iskoristiti. Najbogatiji izvori su jetrica, riblje ulje, jaja, maslac i punomasni mliječni proizvodi.
Provitamin A (Karotenoidi / Beta-karoten): Nalazi se u biljnoj hrani, posebno u voću i povrću jarkih boja (narančasta, crvena i tamnozelena). Tijelo tek nakon unosa pretvara beta-karoten u aktivni vitamin A. Najbolji izvori su mrkva, batat, bundeva, špinat i kelj.
Tri glavne funkcije vitamina A
Prednosti koje ovaj vitamin donosi našem tijelu osjećamo svakodnevno, a manifestiraju se kroz tri ključna sustava:
Očuvanje vida i noćni vid: Vitamin A je ključna komponenta rodopsina, proteina u očima koji nam omogućuje da vidimo u uvjetima slabe svjetlosti. Prvi i najčešći simptom nedostatka ovog vitamina je takozvano “noćno sljepilo” ili otežano prilagođavanje očiju na mrak.
Regeneracija kože i borba protiv akni: U svijetu kozmetike, derivati vitamina A poznati su pod nazivom retinoidi. On stimulira proizvodnju novih stanica kože, ubrzava zacjeljivanje rana i kontrolira proizvodnju sebuma, zbog čega je ključan u borbi protiv akni i preranog starenja kože.
Snažan imunitet: Vitamin A često nazivaju “antiinfektivnim” vitaminom. On pomaže u održavanju prirodnih barijera u tijelu, poput sluznice očiju, pluća i crijeva, koje sprječavaju ulazak bakterija i virusa u krvotok.
Važno upozorenje: Pripazite s dodacima prehrani
Budući da je vitamin A topiv u mastima, višak se ne izlučuje putem urina (kao što je slučaj s vitaminom C), već se skladišti u jetri. To znači da pretjeran unos kroz jake suplemente može dovesti do hipervitaminoze, odnosno toksičnosti.
Siguran način unosa je balansirana prehrana. Jedenjem mrkve ili špinata ne možete sepredozirati jer tijelo pretvara beta-karoten u vitamin A samo u onoj količini koja mu je trenutno potrebna.
Savjet za bolju apsorpciju: Kako bi vaše tijelo maksimalno iskoristilo beta-karoten iz povrća, uvijek ga konzumirajte s malo zdravih masnoća. Primjerice, u salatu od mrkve ili kuhani špinat dodajte nekoliko kapi maslinovog ulja.
Vitamin A je neizostavan dio slagalice kada je u pitanju dugoročno zdravlje. Pravilnim balansom između namirnica životinjskog podrijetla i šarenog ljetnog ili zimskog povrća, osigurat ćete svom tijelu oštar vid, čistu kožu i stabilan imunitet tijekom cijele godine.
Pazite li na unos šarenog povrća u prehrani ili vam češće na tanjuru završe namirnice životinjskog podrijetla?
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.