Ishrana

Skriveno blago iz naših dvorišta: Zašto je kopriva kraljica prirodne medicine i kako je jesti

Iako je većina nas pamti po neugodnom peckanju iz djetinjstva, kopriva (Urtica dioica) je zapravo jedna od najdragocjenijih samoniklih biljaka na našem podneblju. U narodnoj medicini postoji izreka da bi kopriva, kada bi ljudi znali koliko je ljekovita, bila jedina biljka koju bi uzgajali. Moderna nauka danas potvrđuje ovaj tradicionalni stav – njeni listovi, korijen i sjeme predstavljaju pravu nutritivnu bombu.

FOTO: PIXABAY
FOTO: PIXABAY

Zaboravite na reputaciju “korova” evo zašto bi ova moćna zelena biljka već ove sedmice trebala da se nađe na vašem meniju.

Istinska vitaminska bomba i borac protiv anemije

Jedan od glavnih razloga zašto je kopriva toliko cijenjena jeste njen nevjerovatan mineralni i vitaminski profil. Ona je jedan od najboljih prirodnih izvora željeza, zbog čega se vijekovima koristi kao tradicionalni lijek protiv anemije (malokrvnosti) i hroničnog umora.

Šta sve krije samo jedan tanjir skuvane koprive?

Vitamini C, K i B kompleksa: Zanimljivo je da kopriva sadrži veliku količinu askorbinske kiseline (vitamina C) koja je neophodna da bi organizam uopšte mogao pravilno da apsorbuje željezo iz hrane.

Hlorofil: Zeleni pigment koji ima strukturu sličnu hemoglobinu u ljudskoj krvi, zbog čega kopriva fantastično djeluje na “obnavljanje” i pročišćavanje krvi.

Kalcijum i magnezijum: Minerali ključni za zdravlje kostiju, nervnog sistema i mišića.

Osim što hrani tijelo, naučne studije pokazuju da kopriva ima snažna protivupalna svojstva. Polifenoli i flavonoidi u njenom sastavu pomažu u smanjenju simptoma artritisa i bolova u zglobovima, a djeluje i kao prirodni antihistaminik, ublažavajući tegobe sezonskih alergija.

Kako je bezbjedno i ukusno uvrstiti u ishranu?

Kopriva se u kulinarstvu koristi veoma slično kao spanać ili blitva, ali ima jednu veliku prednost – sadrži znatno manje purina, što je odlična vijest za ljude koji imaju problema sa gihtom.

Naravno, da bi izgubila svoju moć žarenja, koprivu nikada ne jedemo sirovu. Dovoljno je da mlade vrhove koprive (koje berete sa rukavicama na čistim mjestima, daleko od saobraćajnica) kratko blanširate u ključaloj vodi oko 2 do 3 minuta. Nakon toga, ona postaje potpuno bezopasna i spremna za rad.

Evo nekoliko sjajnih ideja za obrok:

Gusta čorba od koprive: Propržite malo crnog i bijelog luka, dodajte krompir isječen na kockice i vodu. Kada krompir omekša, dodajte blanširanu koprivu, sve izblendajte štapnim mikserom i začinite sa malo pavlake.

Uštipci i pite: Sitno isjeckanu i obarenu koprivu možete dodati u smjesu za projice, slane pite, omlet ili je pomiješati sa sirom i napraviti vrhunsku domaću pitu zeljanicu.

Sjeme sa medom: Mljeveno sjeme koprive pomiješano sa kvalitetnim domaćim medom i malo limunovog soka je najpoznatiji prirodni eliksir za podizanje imuniteta i hemoglobina. Uzima se po jedna kašičica svako jutro na prazan stomak.

Važna napomena za bezbjednu upotrebu

Kopriva je snažan prirodni diuretik, što znači da podstiče izbacivanje tečnosti i čišćenje bubrega. Ipak, zbog svog snažnog dejstva, hronični bolesnici (posebno oni koji piju ljekove protiv zgrušavanja krvi, s obzirom na to da je kopriva bogata vitaminom K koji podstiče koagulaciju) trebali bi da se posavjetuju sa svojim ljekarom prije nego što je uvedu u svakodnevnu upotrebu u velikim količinama.

Zaključak: Sljedeći put kada u prirodi ili na pijaci vidite svježu koprivu, nemojte je zaobići. Iskoristite snagu ove divlje biljke i podarite svom organizmu prirodno proljećno čišćenje i energiju.