Kada čujemo riječ "kopriva", prva asocijacija je obično bockanje i izbjegavanje u širokom luku. Međutim, ova tvrdoglava biljka koju većina smatra dosadnim korovom drži titulu jedne od najljekovitijih samoniklih biljaka na našim prostorima.
Dodir s koprivom kod većine ljudi izaziva peckanje, svrab i crvenilo kože. Razlog su sitne dlačice na biljci koje pri kontaktu ispuštaju iritirajuće supstance, poput histamina i mravlje kiseline.
Iako je većina nas pamti po neugodnom peckanju iz djetinjstva, kopriva (Urtica dioica) je zapravo jedna od najdragocjenijih samoniklih biljaka na našem podneblju. U narodnoj medicini postoji izreka da bi kopriva, kada bi ljudi znali koliko je ljekovita, bila jedina biljka koju bi uzgajali. Moderna nauka danas potvrđuje ovaj tradicionalni stav – njeni listovi, korijen i sjeme predstavljaju pravu nutritivnu bombu.
Kopriva je jedna od najljekovitijih biljaka koje rastu na našim prostorima. Iako je mnogi izbjegavaju zbog peckanja koje izaziva pri dodiru, ova biljka je prava riznica vitamina, minerala i antioksidansa.
S dolaskom toplijih dana priroda nudi obilje zdravih namirnica, a među njima se posebno izdvaja kopriva.
Knjiga "Prirodoslovlje kopriva" (A Natural History of Nettles) britanskog autora Keitha R. Wheelera jedna je od najpoznatijih monografija posvećenih ovoj biljci.
Sok od koprive posljednjih godina ponovo postaje popularan, naročito među onima koji žele domaći napitak bez rafinisanog šećera.
Kopriva (Urtica dioica) je jedna od rijetkih biljaka koja je jestiva u potpunosti – od korijena i stabljike, pa sve do listova i sjemena. Njena snaga leži u nevjerovatnoj koncentraciji nutrijenata koji su nam zimi i u rano proljeće najpotrebniji.
Većina nas na koprivu gleda kao na dosadni korov koji nam kvari šetnju prirodom. Ali, dok mi bježimo od njenih žara, fitoterapeuti je nazivaju „kraljicom ljekovitog bilja“. U narodu se vijekovima govori da „bolest ne smije na onoga ko redovno pije čaj od koprive“, a moderna nauka to potvrđuje kroz analizu njenog nevjerovatnog sastava.
Neke namirnice gotovo smo skroz zaboravili, iako su nekada bile nezaobilazan dio kuhinje.
Zaboravite na skupe egzotične bobice i prahove sa drugog kraja svijeta – najmoćniji saveznik vašeg zdravlja raste vam pred nosom, u najbližem dvorištu ili na čistoj livadi. Kopriva nije korov; ona je koncentrirana snaga prirode, "vampir" za umor i ultimativni čistač krvi koji miriše na svježinu divljine.
S dolaskom toplijih dana priroda nudi obilje zdravih namirnica, a među njima se posebno izdvaja kopriva.
S dolaskom toplijih dana priroda nudi obilje zdravih namirnica, a među njima se posebno izdvaja kopriva.
Kopriva je vjerovatno najpotcijenjenija biljka na našim prostorima. Iako je mnogi smatraju korovom, ona je zapravo vrhunski prirodni multivitamin.
Dok špinat ponosno drži titulu "kralja željeza" još od ere Popaja, u sjenovitim kutovima naših vrtova i livada skriva se biljka koja ga po gotovo svim parametrima ostavlja u prašini. Kopriva (Urtica dioica), koju većina nas doživljava kao dosadni korov koji "pecka", zapravo je nutritivna bomba kojoj nema ravne u biljnom svijetu.
Malo koja biljka izaziva toliko straha kod djece i toliko poštovanja kod travara kao što je to kopriva. Iako nas „žari“ pri dodiru, ona je jedan od najmoćnijih saveznika našeg zdravlja koji raste potpuno besplatno, na dohvat ruke.
Kopriva, poznata pod latinskim nazivom Urtica dioica, stoljećima zauzima važno mjesto u narodnoj medicini.
Zelena moć prirode nalazi se u koprivi, biljci koju su naše bake nekad koristile, ali je vremenom pala u zaborav.
Kopriva je biljka koja je nekada često krasila tanjire naših predaka, a danas je rijetko viđena u svakodnevnoj prehrani.
Kopriva se ne koristi samo u narodnoj medicini, već je i veoma ukusan dodatak jelima, pa čak i samostalni obrok.
