Ali, iza ove dobro poznate narandžaste kore krije se istorija prepuna kraljevskih intriga, botanike koja liči na naučnu fantastiku i nekoliko iznenađujućih činjenica koje verovatno niste znali.
1. Narandža je zapravo hibrid (i ne postoji u divljini!)
Ako odete u prašumu, nećete naleteti na stablo divlje narandže. Slatka narandža koju danas jedemo je zapravo ancientni „fuzijski eksperiment“ prirode. Nastala je davno u južnoj Kini ukrštanjem dva sasvim drugačija citrusa: mandarine (od koje je dobila slatkoću) i pompelma/grebfruta (od kojeg je nasledila veličinu i sočnost).
2. Zašto se boja zove po voću?
Pre nego što su se narandže pojavile u Evropi u 15. veku, engleski i drugi evropski jezici uopšte nisu imali reč za narandžastu boju. Tu nijansu su prosto zvali „žuto-crvena“ (geoluread na staroengleskom). Kada su trgovci doneli sočni plod pod imenom izvedenim iz sanskritske reči nāraṅga, ljudi su bili toliko fascinirani tom jarkom nijansom da su počeli da govore: „Obojeno je kao narandža.“ I tako je rođeno ime za boju!
3. Zidovi od stakla i statuturni simbol
U 17. i 18. veku u Evropi, imati narandžu nije značilo samo da želite vitamin C – to je značilo da ste nepristojno bogati. Kraljevi i plemići su gradili ogromne, zastakljene staklenike zvane „oranžerije“ (poput one u Versaju) samo da bi održali svoja stabla narandži u životu tokom hladnih zima. Služiti sveže narandže gostima bila je vrhunska demonstracija moći i luksuza.
4. Tajna pupka: Šta je u stvari „Pupčana narandža“?
Onaj mali „pupak“ na dnu takozvanih Navel narandži nije nikakva estetska greška. To je zapravo drugi, nerazvijeni plod narandže koji raste unutar prvog! Štaviše, sve Navel narandže na svetu su genetski klonovi jednog jedinog stabla otkrivenog u jednom braziskom manastiru u 19. veku. Pošto nemaju semenke, svaka nova Navel narandža nastaje kalemljenjem grančice s tog prvog, originalnog drveta.
Sočni zaključak
Sledeći put kada budete ljuštili narandžu, setite se da u rukama držite drevni hibrid, nekadašnji statusni simbol kraljeva i voće koje je promenilo način na koji vidimo boje. A i miris ulja iz njene kore koji ostaje na prstima? To je čist prirodni aromaterapijski bonus.
Ko bi rekao da jedna obična voćka može da nosi ovoliko priče pod svojom korom?
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.