Kako starimo, održavanje ravnoteže može postajati teže, zbog čega stručnjaci preporučuju da joj posvetimo više pažnje.
Jedan od jednostavnih načina da provjerimo svoju stabilnost jeste pokušaj da deset sekundi stojimo na jednoj nozi. Ipak, rezultat ne treba posmatrati kao dijagnozu niti na osnovu njega donositi zaključke o ukupnom zdravstvenom stanju.
Šta nam govori stajanje na jednoj nozi?
Za održavanje ravnoteže tijelo mora neprestano obrađivati informacije koje dobija putem vida, unutrašnjeg uha i osjeta iz mišića i zglobova. Mozak zatim usklađuje pokrete kako bismo ostali stabilni.
Ljekari ističu da sposobnost stajanja na jednoj nozi može pružiti uvid u ravnotežu i fizičku funkciju, naročito kod starijih osoba. Ako neko teško održava položaj ili ne može izdržati ni nekoliko sekundi, to može ukazivati na slabiju stabilnost, ali uzrok nije uvijek isti.
Na rezultat mogu utjecati godine, mišićna snaga, vid, problemi s unutrašnjim uhom, određena zdravstvena stanja, ali i lijekovi. Zato kratko trajanje testa samo po sebi ne znači da osoba ima ozbiljan zdravstveni problem.
Koliko dugo biste trebali moći stajati?
Deset sekundi često se navodi kao jednostavan orijentir za provjeru ravnoteže, dok duže održavanje položaja može ukazivati na bolju stabilnost. U tekstu za Parade ljekari navode da se rezultat duži od 30 sekundi uglavnom smatra dobrim, dok se vrijeme između deset i 30 sekundi može povezati sa slabijom ravnotežom.
Međutim, ne postoji jedna granica koja jednako vrijedi za sve ljude. Dob, opće zdravstveno stanje, fizička spremnost i prethodne povrede mogu značajno utjecati na rezultat. Zbog toga ovaj test nije dovoljan da se procijeni kako neko stari niti može zamijeniti stručnu procjenu.
Ako primijetite da vam je ravnoteža u posljednje vrijeme slabija nego ranije, posebno ako imate vrtoglavice ili ste već doživjeli pad, važno je razgovarati s ljekarom.
Kako sigurno provjeriti ravnotežu?
Ako nemate poteškoća s kretanjem i osjećate se stabilno, test možete pokušati izvesti kod kuće. Stanite na ravnu podlogu, u blizini čvrstog oslonca, poput zida ili stabilne stolice. Podignite jednu nogu i pokušajte ostati u tom položaju bez pridržavanja, ali budite spremni uhvatiti se za oslonac ako izgubite ravnotežu.
Zatim pokušajte isto s drugom nogom. Nemojte zatvarati oči niti pokušavati produžiti vrijeme po svaku cijenu. Ako osjećate nesigurnost, imate vrtoglavicu ili ste ranije padali, nemojte test izvoditi sami.
Cilj nije oboriti rekord, već obratiti pažnju na vlastitu stabilnost i promjene koje primjećujete tokom vremena.
Ravnoteža se može poboljšati vježbanjem
Dobra vijest je da ravnoteža nije sposobnost koja se nužno mora pogoršavati bez mogućnosti poboljšanja. Redovno kretanje, vježbe snage i aktivnosti prilagođene fizičkim mogućnostima mogu pomoći u očuvanju stabilnosti.
Korisne mogu biti vježbe za jačanje nogu, ustajanje sa stabilne stolice i kontrolisano vježbanje ravnoteže uz čvrst oslonac. Važno je početi postepeno i birati aktivnosti koje odgovaraju trenutnoj kondiciji.
Kako starimo, očuvanje mišićne snage i ravnoteže može nam pomoći da duže ostanemo samostalni u svakodnevnim aktivnostima. Zato je važno reagovati na primjetne promjene, ali i imati na umu da jedan kratki test ne može dati potpunu sliku zdravlja, piše cuvajzdravlje.ba.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.