Istraživanje, koje je provelo australijsko Monash University, objavljeno je u stručnom časopisu Alzheimer’s & Dementia: Diagnosis, Assessment & Disease Monitoring, a njegovi rezultati ponovo su otvorili raspravu o uticaju moderne ishrane na zdravlje mozga.
U studiji su naučnici analizirali prehrambene navike i kognitivno zdravlje više od 2100 sredovječnih i starijih Australaca koji u trenutku istraživanja nisu imali dijagnostikovanu demenciju. Rezultati su pokazali da je povećanje udjela ultra-prerađene hrane u svakodnevnoj ishrani za samo 10 posto povezano s padom koncentracije i većim rizikom od razvoja demencije. Takvo povećanje u praksi znači tek jednu standardnu vrećicu čipsa dnevno više nego inače.
Pad koncentracije bio je jasno mjerljiv
Voditeljica istraživanja, dr. Barbara Cardoso, istakla je kako su rezultati bili vrlo jasni. “Za svakih 10 posto povećanja količine ultra-prerađene hrane koju je osoba konzumirala, zabilježili smo izražen i mjerljiv pad sposobnosti koncentracije”, izjavila je. Dodala je da se to u kliničkom smislu očitovalo kroz stalno niže rezultate na standardizovanim kognitivnim testovima koji mjere vizuelnu pažnju i brzinu obrade informacija.
Mediteranska ishrana nije pružila zaštitu
Posebno zabrinjava činjenica da su učesnici tokom istraživanja slijedili zdravu mediteransku ishranu. Uprkos tome, negativni efekti ultra-prerađene hrane nisu bili ublaženi. Drugim riječima, čak ni inače zdrava ishrana nije mogla poništiti štetan uticaj povećanog unosa takvih namirnica. Iako istraživači nisu pronašli direktnu povezanost između ultra-prerađene hrane i gubitka pamćenja, upozoravaju da je pažnja temelj brojnih ključnih moždanih funkcija.
Šta je zapravo ultra-prerađena hrana?
Ultra-prerađena hrana, poznata pod skraćenicom UPF, obuhvata proizvode koji prolaze kroz višestruke industrijske procese te sadrže sastojke kakve većina ljudi nema u vlastitoj kuhinji. Riječ je o aditivima poput konzervansa, vještačkih zaslađivača, emulgatora i pojačivača ukusa. Među najčešćim primjerima nalaze se čips, čokolada, sladoled, gazirana pića i brojni gotovi industrijski proizvodi. “Ti aditivi upućuju na to da povezanost ishrane i kognitivnih funkcija nadilazi puki nedostatak zdrave hrane te ukazuje na mehanizme povezane sa samim stepenom prerade hrane”, pojasnila je dr. Cardoso.
Više od polovine kalorija u SAD-u dolazi iz ultra-prerađene hrane Prema podacima Centers for Disease Control and Prevention, čak 53 posto svih kalorija koje Amerikanci svakodnevno unose dolazi upravo iz ultra-prerađene hrane. Taj podatak dodatno zabrinjava stručnjake, osobito u svjetlu sve većeg broja istraživanja koja ukazuju na njen štetan uticaj.
Stručnjaci upozoravaju na ozbiljne posljedice
Ovo nije jedina studija koja je povezala ultra-prerađenu hranu s ozbiljnim zdravstvenim problemima. Prošlog mjeseca ljekar i stručnjak za javno zdravstvo Chris van Tulleken gostovao je u popularnom podcastu The Diary of a CEO, gdje je iznio vrlo ozbiljno upozorenje. “Decenija dokaza sada vrlo jasno pokazuje da je upravo ultra-prerađena hrana odgovorna ne samo za pandemiju debljine i pretilosti, nego i za dugačak popis drugih zdravstvenih problema”, rekao je. Otišao je i korak dalje, ustvrdivši da je ultra-prerađena hrana “pretekla duhan kao vodeći uzrok prerane smrti na planeti”. Kasnije je zaključio kako bi takvu hranu trebalo tretirati kao “tvar koja izaziva ovisnost”.
Hrana koja mijenja mozak
Iako povremena konzumacija vjerovatno neće imati dramatične posljedice, stručnjaci upozoravaju da redovno konzumiranje ultra-prerađene hrane može dugoročno ozbiljno narušiti zdravlje mozga. Jedna dodatna vrećica čipsa dnevno možda se ne čini mnogo, ali naučnici sada upozoravaju da upravo takve male navike mogu imati velike posljedice.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.