Porijeklom iz jugoistočne Azije, ova zimsko-proljećna kraljica voća danas se uzgaja širom toplih predjela planete, a njena prepoznatljiva boja, miris i sočni ukus čine je nezaobilaznim dijelom svakodnevne ishrane miliona ljudi.
Iako je većina nas povezuje isključivo sa odbranom od prehlade, narandža krije daleko širi spektar ljekovitih svojstava koja pozitivno utiču na gotovo svaki sistem u ljudskom organizmu.
Nutritivni profil: Mnogo više od samog vitamina C
Jedna narandža srednje veličine pokriva preko 100% preporučenog dnevnog unosa vitamina C. Međutim, njen nutritivni sastav je mnogo kompleksniji. Na 100 grama svježeg ploda dobijate oko 47 kalorija, ali i obilje drugih važnih elemenata:
Vitamin C: Moćan antioksidans koji stimuliše proizvodnju bijelih krvnih zrnaca.
Folate (Vitamin B9): Ključan za sintezu DNK i pravilan razvoj ćelija, posebno važan za trudnice.
Kalijum: Pomaže u regulaciji krvnog pritiska i kontrakciji mišića.
Biljna vlakna (pektin): Koja se nalaze u sočnom mesu ploda i bijeloj kožici koja ga obavija.
Snaga antioksidansa protiv hroničnih bolesti
Pored vitamina C, narandže su izuzetno bogate fitonutrijentima, prije svega flavonoidima (kao što je hesperidin). Naučna istraživanja pokazuju da ovi spojevi imaju snažno protivupalno, antivirusno i antimikrobno dejstvo.
Redovna konzumacija narandži pomaže tijelu da se bori protiv hroničnog inflamatornog stresa, koji je često korijen ozbiljnih oboljenja poput dijabetesa tipa 2, gojaznosti i određenih oblika karcinoma.
Najvažniji zdravstveni benefiti
1. Jačanje imuniteta i brže zarastanje rana
Vitamin C iz narandže ključan je za funkciju imunološkog sistema. On takođe podstiče proizvodnju kolagena, proteina koji je neophodan za zdravlje kože, zglobova, ali i za brže zarastanje rana i obnovu tkiva.
2. Poboljšanje apsorpcije gvožđa
Anemija (malokrvnost) izazvana nedostatkom gvožđa je čest zdravstveni problem. Iako narandža sama po sebi ne sadrži velike količine gvožđa, njen vitamin C drastično poboljšava sposobnost organizma da apsorbuje gvožđe iz biljnih izvora (poput spanaća, pasulja ili žitarica) kada se konzumiraju zajedno.
3. Regulacija probave i nivoa šećera
Zahvaljujući topivim vlaknima, narandža pomaže u usporavanju varenja, što sprečava nagle skokove šećera u krvi nakon obroka. Pektin u narandži takođe djeluje kao prebiotik, hraneći korisne bakterije u crijevima.
Cijeli plod ili cijeđeni sok?
Jedna od najčešćih dilema jeste da li je bolje pojesti cijelu narandžu ili popiti čašu svježe cijeđenog soka.
Stručnjaci za ishranu uvijek daju prednost cijelom plodu. Kada iscijedite narandžu, u sokovniku ostaju gotovo sva dragocjena biljna vlakna. Bez vlakana, voćni šećer (fruktoza) se apsorbuje izuzetno brzo, što dovodi do naglog rasta glukoze u krvi i bržeg osjećaja gladi. Pored toga, za jednu čašu soka često je potrebno iscijediti tri do četiri narandže, čime nesvjesno unosite duplu dozu kalorija.
Zato je cijeđeni sok odličan povremeni napitak za energiju, ali cijeli plod ostaje neprevaziđen izvor zdravlja.
Kako iskoristiti koru narandže?
Kora narandže sadrži čak i veću koncentraciju određenih nutrijenata nego sam plod. Bogata je eteričnim uljima koja se koriste u kozmetici i aromaterapiji. Ipak, ukoliko planirate da koristite narandžinu koru u kulinarstvu (za kolače ili čajeve), izuzetno je važno da birate organski uzgajane plodove kako biste izbjegli unos štetnih pesticida kojima se citrusi često prskaju radi očuvanja svježine tokom transporta.
Saznajte sve o najvažnijim vijestima i događajima, čitajte na Google News.